WASHINGTON MIJENJA PRISTUP BALKANU: BiH i Srbija između energetike, sigurnosti i američkih interesa
Američka politika prema Zapadnom Balkanu ulazi u fazu u kojoj će sigurnost, energetika i ekonomski interesi imati sve važniju ulogu. Washington poručuje da ostaje prisutan u regiji, ali više ne želi preuzimati glavnu odgovornost za rješavanje unutrašnjih političkih problema balkanskih država.
Takav pristup predstavio je Daniel J. Lawton, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja, tokom svjedočenja pred pododborom američkog Kongresa.
Prema njegovim riječima, lokalni politički lideri trebaju sami pronalaziti rješenja, dok bi se američki angažman prvenstveno usmjeravao na očuvanje stabilnosti, sigurnosnu saradnju i projekte koji mogu koristiti i američkim kompanijama.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, američke crvene linije ostaju nepromijenjene: suverenitet, teritorijalni integritet i stabilnost zemlje u okvirima Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Lawton je raniju američku intervenciju u političkoj krizi predstavio kao uspješnu, tvrdeći da je doprinijela povlačenju najspornijih zakona usvojenih u Republici Srpskoj. S tim procesom povezuje se i odluka iz oktobra 2025. godine o ukidanju sankcija Miloradu Dodiku, članovima njegove porodice i saradnicima.
Međutim, oko takvog poteza u Washingtonu ne postoji potpuna saglasnost. Demokratski članovi Kongresa smatraju da je ukidanje sankcija bilo preuranjeno i traže dodatnu istragu okolnosti pod kojima je donesena ta odluka.
Posebno mjesto u novoj američkoj politici zauzima Južna plinska interkonekcija između BiH i Hrvatske. Projekat bi trebao omogućiti Bosni i Hercegovini pristup drugim izvorima plina, uključujući LNG terminal na Krku, i smanjiti zavisnost od jednog pravca snabdijevanja.
Ipak, projekat nije samo pitanje energetske sigurnosti. Washington otvoreno vidi i mogućnost ulaska američkih kompanija na regionalno tržište.
Upravo je izbor kompanije izazvao spor. Kongresmen Bill Keating objavio je izvještaj u kojem se problematizira podrška kompaniji AAFS Infrastructure and Energy LLC. Kritičari navode da kompanija nema dovoljno iskustva u ovoj oblasti te ukazuju na političke veze njenih osnivača s krugovima bliskim Donaldu Trumpu.
To ne znači da u Washingtonu postoji ozbiljno protivljenje izgradnji plinovoda. Naprotiv, saglasnost o njegovoj strateškoj važnosti je prilično široka. Glavno pitanje jeste ko će upravljati projektom, pod kojim uslovima i je li američka administracija neprimjereno favorizirala određenu privatnu kompaniju.
Istovremeno, SAD očigledno ne planira izolirati Srbiju. Washington želi postati važniji partner Beogradu u energetici, odbrani, sigurnosti i trgovini, pokušavajući tako ograničiti ruski i kineski utjecaj. Od Srbije se, međutim, i dalje očekuju izbjegavanje provokacija i nastavak dijaloga s Kosovom.
Šira slika pokazuje nastanak novih energetskih pravaca: od hrvatskog LNG terminala prema BiH te od Grčke, preko Sjeverne Makedonije, prema Srbiji. Uz plinovode i transportne koridore, SAD sve veću pažnju posvećuje cyber sigurnosti, zaštiti izbora i sigurnoj digitalnoj infrastrukturi.
Neutralno posmatrano, nije riječ o američkom povlačenju, nego o promjeni metoda. Washington želi manje direktnog političkog upravljanja, a više utjecaja kroz energiju, sigurnost i poslovne projekte. To balkanskim državama može donijeti ulaganja i sigurnije snabdijevanje, ali otvara i legitimna pitanja transparentnosti, izbora kompanija i granice između strateškog partnerstva i privatnih interesa.
Važno je naglasiti da se većina ovih zaključaka zasniva na Lawtonovom pripremljenom pisanom svjedočenju. Bez potpunog službenog transkripta rasprave ne bi trebalo svaku pojedinačnu izjavu predstavljati kao konačno utvrđenu politiku SAD-a.
Izvor: Slobodna Bosna
