Najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućoj privremenoj zabrani izvoza dizela iz Sjedinjenih Američkih Država prema Evropskoj uniji otvorila je novo pitanje energetske sigurnosti kontinenta. U Bruxellesu strahuju da bi takav potez mogao dodatno opteretiti tržište goriva, posebno u trenutku kada su cijene dizela u pojedinim državama članicama, prema navodima iz izvornog materijala, dosegle 2,5 eura po litru.
Riječ je, za sada, o najavi koja je izazvala snažne reakcije, a ne o potvrđenoj i provedenoj mjeri. Ipak, sama mogućnost ograničavanja isporuka iz SAD-a zabrinjava EU, koja je nakon smanjenja uvoza ruskih energenata upravo američke isporuke počela posmatrati kao važan oslonac.
EU TRAŽI SLOBODAN PROTOK GORIVA
Evropski povjerenik za energetiku Dan Jorgensen pozvao je Washington da osigura nesmetan izvoz dizela, ocjenjujući da bi to bilo u interesu obje strane. U izjavi za Financial Times upozorio je da bi predstojeća zima mogla biti izrazito teška za Evropu, čak teža od zime 2022. godine.
Evropska zabrinutost nije vezana samo za cijenu na pumpama. SAD je posljednjih godina postao jedan od ključnih dobavljača dizela za evropsko tržište, dok je EU istovremeno važno izvozno odredište za američke proizvođače. Prekid ili ozbiljno ograničavanje tog toka značilo bi poremećaj za obje ekonomije: evropski kupci morali bi tražiti nove količine na već napetom tržištu, a američki izvoznici izgubili bi velikog i stabilnog kupca.
U evropskim krugovima zato računaju da bi američki energetski sektor i Trumpovi savjetnici mogli upozoriti na posljedice potpunog embarga. Prema navodima iz materijala, i američki ministar energetike Chris Wright doveo je u pitanje izvodivost takvog poteza, posebno u okolnostima šire nestabilnosti na globalnom tržištu goriva.
CIJENE NISU SAMO AMERIČKO PITANJE
Ideja o zabrani izvoza zasniva se na pretpostavci da bi više dizela zadržanog u SAD-u automatski snizilo cijene za američke potrošače. Međutim, energetsko tržište ne funkcioniše izolirano. Cijene goriva oblikuju se kroz globalnu ponudu, transportne pravce, preradu, potražnju i geopolitičke poremećaje.
Izvorni materijal povezuje sadašnju napetost i s krizom na Bliskom istoku te zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, što bi dodatno moglo utjecati na svjetske tokove nafte i derivata. U takvim okolnostima, jednostrana zabrana izvoza iz jedne velike proizvođačke zemlje mogla bi preusmjeriti problem, ali ga teško može sama riješiti.
Navodi se i da Trump potez razmatra u politički osjetljivom trenutku, pred izbore za Kongres, uz nezadovoljstvo građana zbog visokih troškova života i goriva. To je politička procjena iz izvornog materijala, a ne potvrđeno obrazloženje Bijele kuće za eventualnu mjeru.
TEST POUZDANOSTI AMERIČKOG PARTNERA
Za EU je ovo pitanje šire od jedne pošiljke dizela. Nakon sankcija Rusiji i smanjenja uvoza ruskog plina i nafte, SAD je znatno ojačao svoju ulogu na evropskom energetskom tržištu. Američki LNG postao je posebno važan, a evropske države ulagale su u kapacitete za njegov prihvat.
Zbog toga se eventualno ograničenje izvoza dizela u Evropi može tumačiti kao ozbiljan test povjerenja. Kritičari takve ideje mogli bi je uporediti s korištenjem energije kao sredstva pritiska na partnere, prakse za koju su zapadne zemlje godinama optuživale Rusiju.
Posljedice bi se mogle osjetiti i izvan EU. SAD nastavlja širiti energetske projekte i na Zapadnom Balkanu, gdje se američki plin promovira kao dio diverzifikacije snabdijevanja. Svaka sumnja u dugoročnu predvidivost američkih isporuka zato bi mogla imati širi politički i investicijski odjek.
Jutarnji list
