Cijena sirove nafte danas je pala, ali vozači na Balkanu još nemaju mnogo razloga za slavlje. Dizel je u pojedinim državama već blizu dva eura, a poremećaji na svjetskom tržištu mogli bi se uskoro preliti na prevoz, poljoprivredu i cijene hrane.
Gorivo na Balkanu ponovo postaje tema od koje vozači zaziru, prijevoznici računaju gubitke, a trgovci unaprijed pripremaju objašnjenja za nove cijene.
Prema regionalnom pregledu cijena ažuriranom 16. i 17. septembra, litar dizela približno košta 1,81 euro u Bosni i Hercegovini, 1,84 eura u Hrvatskoj, 1,90 eura u Crnoj Gori i čak 1,99 eura u Srbiji. U Sloveniji se cijene razlikuju zavisno od lokacije pumpe i režima regulacije, ali se dizel također kreće na visokom nivou.
Benzin je nešto jeftiniji: približno 1,61 euro u BiH, po 1,72 eura u Hrvatskoj i Crnoj Gori te oko 1,75 eura u Srbiji.
U Bosni i Hercegovini to znači da je prosječni dizel već oko 3,50 KM po litru, iako postoje značajne razlike između pumpi i gradova. Punjenje rezervoara od 50 litara tako može koštati oko 175 KM – bez ijednog pređenog kilometra.
NAFTA PALA, ALI DIZEL NE POPUŠTA
Na prvi pogled stiže dobra vijest. Cijena sirove nafte Brent 17. septembra pala je približno tri posto, na oko 102 dolara po barelu. Pad je uslijedio nakon vijesti da Saudijska Arabija pokušava nadoknaditi poremećene isporuke dodatnim transportom nafte preko Omana.
Problem je što je barel i dalje iznad 100 dolara, a tržište dizela ponaša se gore od samog tržišta sirove nafte.
Reuters navodi da su evropski terminski ugovori za dizel, odnosno gasoil, dostigli rekordne nivoe. Razlog više nije samo pitanje ima li dovoljno sirove nafte, nego i mogu li je rafinerije preraditi i dopremiti tamo gdje je potrebna.
Napadi na saudijski naftovod Istok–Zapad oštetili su dvije pumpne stanice, dok je ukrajinski napad oštetio rafineriju u ruskom Jaroslavlju. Kada istovremeno stradaju transportni pravci i rafinerijski kapaciteti, tržište može imati dovoljno sirove nafte, ali premalo gotovog dizela.
Zato trenutni pad Brenta ne znači da će cijene na pumpama odmah krenuti prema dolje. Maloprodajne cijene kasne za berzom, a u njih ulaze troškovi prerade, transporta, skladištenja, kurs dolara, porezi, akcize i marže trgovaca.
Kada nafta poskupi, pumpe uglavnom brzo pronađu razlog za korekciju. Kada pojeftini, često se prvo čeka da se potroše skuplje nabavljene zalihe. Vozač, kao i obično, posljednji osjeti pojeftinjenje, ali među prvima osjeti poskupljenje.
BALKAN PLAĆA I ONDA KADA NE VOZI
Najveća greška bila bi posmatrati rast cijene dizela samo kao problem ljudi koji svakodnevno koriste automobil.
Dizel pokreće kamione, autobuse, građevinske mašine, traktore i veliki dio dostavnih vozila. Kada prijevoznik skuplje natoči rezervoar, taj trošak neće nestati. Ugradit će ga u cijenu prijevoza, a trgovac zatim u cijenu proizvoda.
Zbog toga skuplje gorivo na kraju plaća i čovjek koji nema automobil.
Plaća ga kroz skuplji hljeb koji je dopremljen u prodavnicu, povrće koje je traktor proizveo i kamion prevezao, autobusku kartu, građevinski materijal i gotovo svaki proizvod koji je prešao stotine kilometara prije dolaska na policu.
Balkanske države posebno su osjetljive jer veliki dio energije i naftnih derivata uvoze. Uz to, građani regiona imaju znatno niže plate od stanovnika bogatijih evropskih zemalja. Litar od 1,90 eura nije isti udar na kućni budžet u Njemačkoj i Crnoj Gori, iako na računu piše ista cijena.
Bosna i Hercegovina trenutno ima nešto jeftinije gorivo od većine neposrednih susjeda, prvenstveno zbog nižeg PDV-a i ukupnih davanja. Međutim, BiH nema jednu jedinstvenu cijenu: razlike među pumpama mogu biti velike, pa bi vozači prije punjenja trebali provjeriti cijene u svom gradu.
Srbija određuje maksimalne cijene sedmično, Hrvatska ih uglavnom usklađuje svake dvije sedmice, dok Crna Gora također koristi regulisani obračun. Takve mjere mogu privremeno ublažiti udar, ali ne mogu mjesecima poništavati rast nabavnih cijena bez smanjenja akciza, poreza ili marži.
HOĆE LI CIJENE NASTAVITI RASTI?
Pošten odgovor je: niko to trenutno ne može garantovati.
Ako se saudijski naftovod brzo vrati u funkciju, sukobi ne ugroze nove rafinerije i isporuke kroz ključne pomorske pravce ostanu stabilne, pritisak bi mogao oslabiti. Analitičari DBS banke procjenjuju da bi se Brent u posljednjem kvartalu mogao stabilizovati između 85 i 95 dolara ako napetosti između SAD-a i Irana popuste.
Ali ako se sukob proširi ili dođe do novih udara na rafinerije i naftovode, dizel bi mogao ostati skup čak i ako cijena sirove nafte ne poraste dramatično.
To je trenutno najveća opasnost za Balkan: ne samo skup barel, nego manjak gotovih derivata koji pokreću privredu.
Vlade regiona zato ne bi trebale čekati da cijena na pumpama probije psihološku granicu od dva eura. Privremeno smanjenje akciza, stroža kontrola marži, pomoć javnom prevozu i poljoprivrednicima te transparentno objavljivanje cijena mogu ublažiti udar.
Jer kada gorivo poskupi, ono ne ostaje na benzinskoj pumpi. Ulazi u prodavnice, pekare, njive i račune domaćinstava. A na Balkanu račun za svaku svjetsku krizu, prije ili kasnije, završi u rukama građana.
Izvori: “Reuters – tržište nafte i rekordni pritisak na dizel”
