DRŽAVNE INSTITUCIJE NISU STRANAČKI PLIJEN: Ko će zaštititi Centralnu banku od političkog utjecaja?
AUTORSKI KOMENTAR |
U državi u kojoj se gotovo svako imenovanje pretvara u političko nadmetanje, vijest o mogućim promjenama u upravljanju Centralnom bankom Bosne i Hercegovine zaslužuje posebnu pažnju. Jer jedno je kada političke stranke pregovaraju o ministarskim pozicijama, a sasvim drugo kada se otvori pitanje utjecaja na instituciju koja čuva monetarnu stabilnost zemlje.
Prema objavljenim medijskim tvrdnjama, nakon promjena u Upravi za indirektno oporezivanje BiH mogla bi uslijediti nova politička borba za utjecaj u Centralnoj banci. U središtu tih tvrdnji nalaze se Milorad Dodik i Dragan Čović, čijim se političkim strukturama pripisuje namjera jačanja kontrole nad državnim finansijskim institucijama. Međutim, konkretan plan preuzimanja Centralne banke nije javno dokazan.
Prvo UIO, a sada Centralna banka?
Uprava za indirektno oporezivanje jedna je od finansijski najvažnijih institucija Bosne i Hercegovine. Kroz njen sistem prolaze milijarde maraka prikupljene od PDV-a, carina, akciza i drugih indirektnih poreza.
Na njenom čelu nalazi se Zoran Tegeltija, kadar SNSD-a, dok medijski izvještaji posljednjih mjeseci otvaraju pitanja nacionalne zastupljenosti zaposlenih, rukovodećih imenovanja i sastava Upravnog odbora.
Takva pitanja zaslužuju odgovore zasnovane na službenim podacima, zakonima i pravilima zapošljavanja.
Ipak, postoji još važnije načelo: nijedna institucija koja upravlja javnim prihodima ne smije postati produžena ruka političke stranke.
Centralna banka nije kasa za političke dogovore
Centralna banka Bosne i Hercegovine ima posebno osjetljivu ulogu.
Njena osnovna odgovornost nije finansiranje političkih projekata, nego očuvanje stabilnosti konvertibilne marke, upravljanje deviznim rezervama i osiguravanje pouzdanog funkcionisanja monetarnog sistema.
Prema službenim podacima, Centralna banka je tokom posljednje tri godine u budžet institucija BiH uplatila više od 493 miliona KM po osnovu raspodjele dijela čiste dobiti.
Ali tu postoji razlika koju javnost mora razumjeti.
Dobit Centralne banke nije isto što i njene devizne rezerve.
Devizne rezerve predstavljaju temelj monetarnog sistema Bosne i Hercegovine. Njihova namjena nije da budu slobodno raspoloživ novac kojim političari mogu pokrivati budžetske potrebe.
Zato bi svaki pokušaj političkog usmjeravanja tih sredstava mimo zakonskih pravila predstavljao ozbiljno pitanje za ekonomsku stabilnost zemlje.
Ko će kontrolisati one koji žele kontrolu?
Prema važećem institucionalnom okviru, članove Upravnog vijeća Centralne banke imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
To znači da političke odluke imaju važnu ulogu u izboru rukovodstva.
Međutim, imenovanje nije isto što i pravo na neograničeno upravljanje institucijom.
Članovi Upravnog vijeća dužni su djelovati u skladu sa zakonom i odgovornostima Centralne banke, a ne prema interesima stranaka iz kojih eventualno dolaze ili koje su podržale njihovo imenovanje.
Upravo zbog toga javnost mora zahtijevati transparentne procedure, stručne kriterije i jasna obrazloženja svake kadrovske promjene.
Građani ne smiju biti posljednji koji saznaju
Političari često govore o nacionalnim interesima, legitimnom predstavljanju i pravu na upravljanje institucijama.
Ali postoji pitanje koje je jednako važno za svakog građanina Bosne i Hercegovine, bez obzira na nacionalnu pripadnost.
Ko štiti vrijednost novca koji građani zarađuju, štede i svakodnevno troše?
Monetarna stabilnost nije pitanje političke pripadnosti. Ona je važna radniku koji prima platu, penzioneru koji živi od penzije, preduzetniku koji plaća dobavljače i porodici koja otplaćuje kredit.
Zbog toga se o nezavisnosti Centralne banke ne bi smjelo razgovarati kao o još jednom predmetu političke trgovine.
ZAKLJUČAK: Institucije moraju biti jače od političkih interesa
Dodik, Čović i svi drugi politički lideri imaju pravo predlagati kadrovska rješenja i javno zastupati promjene koje smatraju potrebnim.
Međutim, jednako tako imaju obavezu objasniti građanima šta žele promijeniti, na osnovu kojeg zakona i kakve bi posljedice takve odluke mogle imati.
Tvrdnje o političkom preuzimanju Centralne banke moraju biti provjerene, ali to ne umanjuje potrebu za javnim nadzorom nad budućim imenovanjima.
Državna institucija nije ničije privatno vlasništvo, a devizne rezerve nisu politički izborni plijen.
Ako se o javnom novcu odlučuje iza zatvorenih vrata, građani imaju pravo zahtijevati da se ta vrata otvore.
Jer politički mandati prolaze, a posljedice loših odluka mogu trajati mnogo duže.
PITANJE ZA GRAĐANE
Vjerujete li da državne finansijske institucije mogu ostati nezavisne od političkih stranaka ili se njihova rukovodstva previše određuju političkim dogovorima?
Podijelite svoje mišljenje u komentarima i pratite Pumpajj.com za nove vijesti i autorske analize.
Izvori: Centralna banka BiH – saopćenje od 30.04.2026. i službeni podaci o upravljanju deviznim rezervama; medijski izvještaj dostavljen redakciji.
AUTORSKA NAPOMENA: Tekst predstavlja komentar o političkom utjecaju na finansijske institucije. Tvrdnje o namjerama pojedinih političkih lidera nisu predstavljene kao dokazane činjenice.
Tekst izrađen uz pomoć AI, uz uredničku obradu i provjeru prije objave.
