Dodik najavljuje novi Ustav RS-a: Hoće li donijeti promjene ili otvoriti nove političke sukobe?
AUTORSKI KOMENTAR |Izvor: RTRS
U Bosni i Hercegovini političkih obećanja nikada nije nedostajalo. Nedostajalo je dogovora, povjerenja i konkretnih rezultata. Zato najava Milorada Dodika da Republika Srpska planira donijeti novi ustav 9. januara 2027. godine otvara pitanje: hoće li građani dobiti funkcionalnije institucije ili još jednu veliku političku raspravu?
Predsjednik SNSD-a najavio je da bi novi ustav trebao omogućiti efikasnije odlučivanje, drugačije funkcionisanje Vijeća naroda i preciznije definisanje statusa pojedinih gradova. Prema njegovoj zamisli, Banjaluka bi postala glavni grad Republike Srpske, a Pale prijestonica.
Međutim, iza tih najava nalaze se pitanja koja se ne mogu riješiti političkim govorima.
USTAV NIJE VLASNIŠTVO POLITIČKE VEĆINE
Svaki entitet ima pravo uređivati vlastite institucije, ali isključivo u okviru Ustava Bosne i Hercegovine.
Entitetski ustav ne može biti iznad državnog, niti politička većina može jednostrano mijenjati ustavne nadležnosti.
Dodik tvrdi da bi novi ustav omogućio efikasnije donošenje odluka i spriječio zloupotrebe postojećih mehanizama.
Ali postoji važna razlika između uklanjanja nepotrebnih blokada i slabljenja zaštite prava konstitutivnih naroda.
Demokratija podrazumijeva odlučivanje većine, ali i zaštitu onih koji toj većini ne pripadaju.
Zato će stvarni sadržaj predloženih promjena biti važniji od njihovog političkog predstavljanja.
ZAŠTO BAŠ 9. JANUAR?
Najavljeni datum nije slučajan u političkom smislu.
Ustavni sud BiH ranije je utvrdio da zakonsko određivanje 9. januara kao Dana Republike Srpske nije u skladu s Ustavom BiH.
Uprkos tome, rukovodstvo RS-a nastavlja obilježavati ovaj datum, pozivajući se na njegov historijski značaj.
Najava donošenja novog ustava upravo 9. januara zato može otvoriti dodatne političke i pravne rasprave.
Ipak, sam datum ne određuje automatski ustavnost budućeg dokumenta. Presudni će biti njegov sadržaj i zakonitost postupka usvajanja.
BANJALUKA GLAVNI GRAD, PALE PRIJESTONICA
Dodikova najava ima i snažnu simboličku dimenziju.
Banjaluka već predstavlja administrativno središte Republike Srpske, dok Pale imaju posebno mjesto u njenoj političkoj historiji.
Međutim, građani imaju pravo pitati šta bi formalno određivanje novih statusa zaista promijenilo.
Bi li se otvarale nove institucije? Bi li nastali dodatni budžetski troškovi? Ili bi promjene bile prvenstveno simbolične?
Jer naziv grada u ustavu ne znači automatski bolji život njegovih stanovnika.
ZAKLJUČAK: LAKO JE MIJENJATI USTAV, TEŽE JE IZGRADITI POVJERENJE
Ustavne reforme mogu biti potrebne i korisne. Ali njihova vrijednost ne mjeri se političkim obećanjima, nego pravnom održivošću i konkretnim rezultatima.
Novi ustav ne bi trebao postati samo još jedna tema sukoba između Banje Luke i Sarajeva.
Potrebno je jasno pokazati kako će predložena rješenja unaprijediti institucije, zaštititi prava građana i ostati u okvirima ustavnog poretka BiH.
Jer ustav nije napisan da bi političarima omogućio neograničenu moć.
Napisan je upravo zato da bi tu moć ograničio.
A država u kojoj se stalno raspravlja o pravilima, dok svakodnevni problemi ostaju neriješeni, teško može graditi dugoročno povjerenje građana.
PITANJE ZA VAS
Hoće li novi Ustav RS-a donijeti efikasnije institucije ili dodatno produbiti političke podjele?
I šta bi građanima trebalo biti važnije: ustavne promjene ili konkretna poboljšanja životnog standarda?
Napišite svoje mišljenje u komentarima i pratite Pumpajj.com.
Izvor: RTRS, SRNA, Ustavni sud BiH.
Napomena: Tekst predstavlja autorski komentar. Najavljene promjene nisu usvojene, a njihova ustavnost zavisit će od konačnog sadržaja i postupka donošenja.
