Imamo vodu, fabrike i domaće proizvode, ali milijarde odlaze u inostranstvo: Ko će konačno pokrenuti privredu BiH?
AUTORSKI KOMENTAR |
Bosna i Hercegovina ima prirodne resurse, domaće proizvođače i ljude koji znaju raditi. Ipak, podaci o vanjskoj trgovini ponovo otvaraju neugodno pitanje: zašto naša ekonomija toliko zavisi od robe koju proizvode drugi?
Prema podacima za prvih šest mjeseci 2026. godine, Bosna i Hercegovina uvezla je robe u vrijednosti od 15,58 milijardi KM, dok je izvoz iznosio 8,84 milijarde KM. Razlika je ogromnih 6,74 milijarde maraka.
Uvoz je porastao za 6,09 posto, a izvoz za 4,78 posto. Oba pokazatelja bilježe rast, ali se trgovinska neravnoteža dodatno povećala.
UVOZIMO ČAK I ONO ZA ŠTA IMAMO DOMAĆE KAPACITETE
Posebnu pažnju privukla je izjava poslanika Bojana Kresojevića da se količina uvezene pitke vode tokom prethodne decenije povećala deset puta.
Ako je taj podatak tačan, zaslužuje ozbiljnu ekonomsku analizu.
Zemlja koja raspolaže značajnim vodnim resursima mora se zapitati koliko uspješno razvija vlastitu industriju flaširane vode, distribuciju i pristup tržištu.
Slična pitanja otvaraju se i za druge grane domaće proizvodnje.
Međutim, sama činjenica da nešto možemo proizvesti ne znači da će domaći proizvod automatski biti jeftiniji ili kvalitetniji.
Potrebni su konkurentna proizvodnja, pouzdana distribucija i proizvodi koje kupci žele.
DOMAĆA PRIVREDA NE JAČA OD POLITIČKIH GOVORA
Godinama slušamo obećanja o razvoju domaće proizvodnje, privlačenju investicija i otvaranju radnih mjesta.
Ali ozbiljna ekonomska politika ne završava na konferencijama za medije.
Ona podrazumijeva ulaganje u tehnologiju, jednostavnije administrativne procedure, pristupačnije finansiranje i efikasnu podršku izvoznicima.
Domaćem proizvođaču nije dovoljna poruka da građani trebaju kupovati domaće.
Potrebni su mu uslovi u kojima može proizvesti kvalitetnu robu, ponuditi konkurentnu cijenu i ravnopravno nastupiti na tržištu.
Ako toga nema, pozivanje na patriotizam neće riješiti njegove probleme.
NIJE SVAKI UVOZ LOŠ, ALI ZAVISNOST NOSI RIZIKE
Treba biti pošten i prema ekonomskim činjenicama.
Uvoz sam po sebi nije štetan. Bosna i Hercegovina uvozi i mašine, tehnologiju, opremu i sirovine koje mogu biti neophodne domaćim preduzećima.
Zabrana strane robe ne bi automatski ojačala privredu. Mogla bi povećati cijene, smanjiti izbor i izazvati trgovinske sporove.
Zato rješenje nije zatvaranje granica.
Rješenje je stvaranje domaće proizvodnje koja se može takmičiti na otvorenom tržištu.
Posebno zabrinjava kada se uvoz dugoročno povećava brže od izvoza, a domaće firme nemaju dovoljno kapaciteta za širenje proizvodnje.
EVROPA IMA PROBLEME, ALI NE MOŽE BITI IZGOVOR ZA SVE
Evropska unija ostaje najvažnije izvozno tržište Bosne i Hercegovine.
Promjene evropske potražnje zato neposredno utiču na poslovanje domaćih kompanija.
Međutim, za prvih šest mjeseci 2026. godine vrijednost izvoza BiH u Evropsku uniju porasla je za približno 9,3 posto.
To znači da se ne može jednostavno tvrditi da je cjelokupan izvoz prema Evropi u padu.
Pojedine industrije mogu imati ozbiljne probleme, čak i kada ukupni izvoz raste.
Upravo zato ekonomske odluke moraju biti zasnovane na podacima za pojedine sektore, a ne na općim političkim porukama.
ZAKLJUČAK: BOGATSTVO NIJE SAMO U ONOME ŠTO IMAMO, NEGO U ONOME ŠTO ZNAMO STVORITI
Bosna i Hercegovina ne mora proizvoditi sve što njeni građani kupuju.
Ali mora ozbiljnije razvijati djelatnosti u kojima ima stvarne mogućnosti za konkurentnu proizvodnju.
Prirodni resursi jesu prednost, ali nisu garancija ekonomskog uspjeha.
Za uspjeh su potrebni znanje, organizacija, investicije i institucije koje stvaraju predvidive uslove poslovanja.
Građanima nisu potrebne nove rasprave o tome ko je najveći patriota.
Potrebne su im kompanije koje zapošljavaju, proizvode, izvoze i isplaćuju pristojne plate.
Jer država se ne razvija samo tako što broji svoje rijeke, šume i fabrike.
Razvija se kada to bogatstvo pretvara u održivu proizvodnju i bolji život.
PITANJE ZA VAS
Zašto Bosna i Hercegovina uvozi toliko robe koju bi mogla proizvoditi i sama?
Treba li država više ulagati u domaće proizvođače ili su najveći problem cijene i konkurentnost?
Biste li izabrali domaći proizvod ako je nešto skuplji od uvoznog?
Napišite svoje mišljenje u komentarima i pratite Pumpajj.com za nove vijesti i autorske komentare.
Izvor: Vijeće ministara BiH, Agencija za statistiku BiH, RTV BN, Akta.ba.
Napomena: Tekst predstavlja autorski komentar. Izrađen je uz pomoć AI, uz uredničku obradu i provjeru prije objave.
