Zastoj Termoelektrane Ugljevik ozbiljno opterećuje elektroenergetski sistem Republike Srpske, a „Elektroprivreda Republike Srpske“ (ERS) zbog manjka domaće proizvodnje svakodnevno kupuje električnu energiju na tržištu. Izvršni direktor za tehničke poslove ERS-a Ivan Koprivica kaže da taj uvoz dnevno košta približno tri miliona KM.
Manjak do 6.000 megavat-sati dnevno
Prema Koprivicinim navodima, sistemu trenutno nedostaje između 5.000 i 6.000 megavat-sati električne energije na dan. Kao bazni proizvođač, navodi on, na mreži je ostala Termoelektrana Gacko, dok hidroelektrane Višegrad i Bočac zbog svojih kapaciteta ne mogu pokriti cijeli manjak.
Poseban problem predstavljaju cijene na kratkoročnom tržištu. Koprivica je naveo da je električna energija za isporuku narednog dana kupovana po cijeni većoj od 300 eura po megavat-satu, dok se cijene domaće proizvodnje, prema njegovoj procjeni, kreću od 100 do 150 eura.
Takva razlika direktno pritišće finansije javnog preduzeća. Kako je rekao, prosječna prodajna cijena električne energije niža je od nabavne cijene iz uvoza: domaćinstva je plaćaju oko 40 eura po megavat-satu, a prosjek za sve kupce iznosi oko 55 eura.
ERS je, prema njegovim riječima, Rudniku i termoelektrani Ugljevik ranije pozajmila više od 80 miliona KM radi održavanja poslovanja i rudarskih aktivnosti. Kao mogući dio rješenja spominje se i nabavka uglja iz drugih izvora, uz podršku Vlade Republike Srpske.
Koprivica smatra da bi se snabdijevanje potrošača trebalo održati, ali upozorava da će finansijski pritisak rasti ako zastoj u Ugljeviku potraje, tržišne cijene ostanu visoke, a hidrološke prilike se ne poprave.
Zaključak
Ključno pitanje nije samo kako nadomjestiti trenutni manjak struje, nego koliko dugo ERS može podnositi razliku između skupe uvozne i znatno niže domaće prodajne cijene. Stabilizacija proizvodnje u Ugljeviku zato ostaje presudna i za sigurnost sistema i za finansije preduzeća.
Izvor: dostavljeni materijal; izjave Ivana Koprivice prenesene kao izjava za BN TV.
Napomena: Tekst i ilustracija izrađeni su uz pomoć umjetne inteligencije (AI), uz uredničku obradu i provjeru prije objave.
