KOMENTAR
Međunarodni embargo na uvoz oružja obilježio je cijeli rat u Bosni i Hercegovini. Zabrana je, prema dostavljenom materijalu, uvedena 1991. godine za tadašnju Jugoslaviju i nastavila je važiti i nakon što je BiH zahvatio rat.
U središtu pažnje nije samo pitanje da li je embargo trebao spriječiti širenje sukoba. Jednako važno je pitanje posljedica: kako je zabrana djelovala na zemlju koja je tražila mogućnost da se brani, dok se rat već vodio na njenoj teritoriji.
Najavljeni video prati političke rasprave koje su se vodile u Ujedinjenim nacijama, Washingtonu, Londonu i Parizu. Prema opisu, u njemu se koriste izjave Alije Izetbegovića, Harisa Silajdžića, Joea Bidena, Dragana Čavića i drugih učesnika tadašnjih debata.
Materijal ukazuje da pitanje embarga nije bilo samo pravno ni diplomatsko. Ono je bilo i pitanje odnosa snaga, političkih interesa te spremnosti velikih država da promijene odluku donesenu prije rata u BiH.
Istovremeno, zabrana nije značila da oružja na ratištima nije bilo. U opisu videa navode se krijumčarenje, tajni kanali, ranije zalihe i ratni plijen kao načini na koje se oružje ipak nabavljalo. To dodatno otvara dilemu: koga je embargo u stvarnosti najviše ograničavao?
Rasprava o embargu ostaje važna jer govori o granicama međunarodne politike u trenutku kada diplomatske odluke imaju direktne posljedice po ljude pod opsadom i na frontu. Pitanje odgovornosti zato nije zatvoreno samim završetkom rata.
Zaključak
Embargo na oružje bio je jedna od najspornijih međunarodnih odluka tokom rata u BiH. Najavljeni video pokušava kroz izjave aktera i politički kontekst podsjetiti zašto je ukidanje zabrane bilo tako važno pitanje i zašto odgovor na njega ni danas nije jednostavan.
