Politički sukob Milorada Dodika i Elmedina Konakovića dobio je novo poglavlje, a povod je odluka o glasanju državljana Srbije na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Lider SNSD-a 21. oktobra javno je optužio ministra vanjskih poslova BiH za korupciju, ucjene i korištenje diplomatskih odluka za navodne lične interese.
Dodikove optužbe veoma su ozbiljne. Međutim, u objavljenoj izjavi nije ponudio dokaze da je Konaković počinio koruptivno krivično djelo.
Istovremeno, dostupne informacije pokazuju da je između ministara zaista postojao politički spor oko redoslijeda usvajanja odluka Vijeća ministara.
Zato je važno razdvojiti ono što se može dokumentovati od onoga što jedan političar tvrdi o drugome.
DODIK SPOMINJE KORUPCIJU I KUPOVINU NEKRETNINA
U objavi na društvenoj mreži X Dodik je iznio niz optužbi na račun Konakovića.
Tvrdi da je ministar mogućnost organizovanja glasanja državljana Srbije u BiH povezivao s odlukama o kupovini objekata za diplomatsko-konzularna predstavništva.
Posebno je kritikovao pitanja povezana s diplomatskim objektima i imenovanjem vojnih atašea Velike Britanije, Švicarske i Holandije.
Dodik smatra da je Konaković postupak koristio za političko uslovljavanje, a iznio je i tvrdnju da je takvim odlukama pokušavao ostvarivati lične interese.
Međutim, političko uslovljavanje podrške određenoj odluci nije samo po sebi dokaz korupcije.
Za tvrdnju o ličnoj koristi potrebni su konkretni dokazi, poput dokumentacije o nezakonitim transakcijama, sukobu interesa ili drugih relevantnih nalaza nadležnih institucija.
Takvi dokazi nisu predstavljeni u Dodikovoj javnoj objavi.
ŠTA SE ZAISTA DOGODILO U VIJEĆU MINISTARA?
Spor je nastao povodom zahtjeva Srbije da se njenim državljanima omogući glasanje u BiH na parlamentarnim izborima zakazanim za 25. oktobar.
Konaković je 19. oktobra najavio da ministri iz reda bošnjačkog naroda neće podržati zahtjev dok se ne razmotre određene odluke Ministarstva vanjskih poslova koje su, prema njegovim tvrdnjama, mjesecima bile blokirane.
Među tim pitanjima nalazili su se projekti diplomatskih objekata u Rimu i Madridu, kao i saglasnosti povezane s diplomatskim predstavnicima.
Dan kasnije, 20. oktobra, Vijeće ministara BiH prvo je razmatralo pitanja Ministarstva vanjskih poslova, a potom dalo saglasnost za organizovanje glasanja državljana Srbije.
Prema objavljenim informacijama, glasanje je odobreno na 27 lokacija širom Bosne i Hercegovine.
To znači da građanima Srbije koji ispunjavaju propisane uslove nije uskraćena mogućnost glasanja.
Konaković je za N1 potvrdio da je podršku zahtjevu Srbije povezao s prethodnom deblokadom drugih odluka.
Dakle, postojanje političkog uslovljavanja može se dokumentovati. Ali tvrdnja da je njegov cilj bila nezakonita lična korist ostaje nedokazana.
GDJE PRESTAJE POLITIČKA RASPRAVA, A POČINJE ODGOVORNOST?
Ovaj slučaj otvara nekoliko važnih pitanja o načinu odlučivanja u državnim institucijama.
Prvo, treba li saglasnost za glasanje državljana susjedne države povezivati s potpuno drugim pitanjima iz rada Vijeća ministara?
Drugo, je li prihvatljivo da odluke o diplomatskim predstavništvima mjesecima ostaju blokirane zbog međustranačkih neslaganja?
I treće, šta se događa kada političari jedni druge javno optužuju za korupciju bez predstavljanja provjerljivih dokaza?
Ova pitanja ne zahtijevaju unaprijed određivanje političkog pobjednika.
Zahtijevaju transparentne odluke, jasna obrazloženja i odgovornost prema građanima.
U konkretnom slučaju bilo bi važno javno objasniti zašto su pojedini projekti bili blokirani, koliko koštaju planirane nekretnine i na osnovu kojih kriterija su donesene odluke.
Ako postoje dokazi o nezakonitostima, njihovo mjesto je pred nadležnim institucijama.
Ako ih nema, javne optužbe ne bi trebalo predstavljati kao utvrđene činjenice.
Jer politička rasprava može biti oštra, ali ozbiljna tvrdnja o korupciji zahtijeva mnogo više od objave na društvenoj mreži.
A građanima ostaje pitanje: treba li odobravanje jednog zahtjeva u Vijeću ministara zavisiti od prethodnog dogovora o drugim, nepovezanim odlukama?
Izvori:
RTRS, 21. oktobar 2026. – Dodikova objava o Konakoviću i diplomatskim odlukama.
Anadolu Agency, 19. oktobar 2026. – Izjava Elmedina Konakovića o zahtjevu za glasanje državljana Srbije.
Anadolu Agency, 20. oktobar 2026. – Vijeće ministara BiH odobrilo glasanje državljana Srbije na teritoriji BiH.
N1 Sarajevo, 20. oktobar 2026. – Konakovićevo objašnjenje uslova za podršku odluci.
FACE, 20. oktobar 2026. – Pregled deblokiranih odluka Ministarstva vanjskih poslova.
