Američki predsjednik Donald Trump ponovo je otvorio pitanje koje nadilazi uobičajenu političku borbu između republikanaca i demokrata: ko odlučuje jesu li izbori pošteni i šta se događa kada politički lider unaprijed uslovi prihvatanje njihovih rezultata?
Samo nekoliko dana prije kongresnih izbora zakazanih za 3. novembar, Trump je pred novinarima izjavio da će poštovati rezultate glasanja ako izbori budu pošteni.
Na prvi pogled, takva izjava ne mora biti sporna. Nijedan političar ne bi trebao biti obavezan prihvatiti dokazanu izbornu prevaru, a pravo na zakonito osporavanje nepravilnosti važan je dio demokratskog sistema.
Međutim, problem nastaje kada nije jasno na osnovu kojih kriterija će se procjenjivati regularnost izbora i ko će donositi konačnu odluku.
KO ODLUČUJE ŠTA SU POŠTENI IZBORI?
U demokratskom sistemu izborni rezultat ne može zavisiti samo od uvjerenja predsjednika, opozicionog lidera ili bilo kojeg drugog političkog aktera.
Regularnost glasanja utvrđuje se kroz zakonom propisane postupke, rad izbornih institucija, provjere, ponovno brojanje glasova kada je opravdano i sudske odluke.
Američki izborni sistem dodatno je složen jer savezne države imaju ključnu ulogu u organizaciji glasanja.
Upravo zato Trumpova izjava zaslužuje pažnju.
Predsjednik nije rekao da će odbiti rezultate ako njegova stranka izgubi. Naprotiv, govorio je i o mogućnosti saradnje s demokratama ako preuzmu kontrolu nad jednim ili oba doma Kongresa.
Ipak, nije bezuslovno potvrdio da će poštovati konačan ishod.
Ta razlika možda djeluje mala, ali u politički podijeljenom društvu može imati veliko značenje.
Kada predsjednik govori o mogućoj nepoštenosti izbora, njegove riječi mogu utjecati na povjerenje građana u institucije. Istovremeno, legitimna pitanja o nepravilnostima ne bi smjela biti automatski odbačena samo zato što ih postavlja političar čije su ranije tvrdnje bile osporavane.
Presudno pitanje zato nije ko iznosi sumnju, nego postoje li provjerljivi dokazi.
ALJASKA POKAZUJE DA SPOROVI NISU SAMO RETORIKA
Posebnu pažnju privlači slučaj Aljaske.
Američko Ministarstvo pravde pokrenulo je sudski postupak povezan s izborima za Senat, navodeći mogućnost zabune među biračima zbog dvojice kandidata sa sličnim imenima.
Republikanski senator Dan Sullivan i drugi kandidat, Daniel J. Sullivan Jr., pojavljuju se na istom glasačkom listiću.
Administracija smatra da takva situacija može utjecati na birače i traži pravnu zaštitu u slučaju da se pokaže kako je zabuna promijenila izborni rezultat.
S druge strane, kritičari postupka upozoravaju da bi takvi zahtjevi mogli otvoriti prostor za osporavanje rezultata nakon glasanja.
Američki državni tužilac Todd Blanche odbacio je optužbe da administracija pokušava preuzeti kontrolu nad izborima. Prema njegovom objašnjenju, cilj postupka jeste osigurati zakonitost i zaštititi birače.
Važno je naglasiti da samo pokretanje sudskog postupka ne dokazuje pokušaj izborne manipulacije.
Ali isto tako, pravni postupak ne potvrđuje automatski da su nepravilnosti zaista postojale.
O tome moraju odlučivati nadležne institucije na osnovu dokaza.
ZAŠTO JE OVO VAŽNIJE OD JEDNE TRUMPOVE IZJAVE?
Američki kongresni izbori nisu samo nadmetanje dvije političke stranke.
Njihov rezultat određuje odnos snaga između Bijele kuće i Kongresa, a time i mogućnosti donošenja zakona, provođenja budžetske politike i parlamentarnog nadzora nad izvršnom vlašću.
Ako demokrati osvoje većinu u jednom od domova Kongresa, mogli bi dobiti veći prostor za nadzor Trumpove administracije.
Ako republikanci zadrže kontrolu, odnos između predsjednika i zakonodavne vlasti ostao bi drugačiji.
Međutim, nijedan od tih ishoda sam po sebi ne govori jesu li izbori bili pošteni.
U tome se nalazi suština cijele rasprave.
Demokratija podrazumijeva pravo političara da kritikuju izborni sistem, zahtijevaju provjere i pokreću zakonite postupke kada postoje osnovane sumnje.
Ali jednako važan princip jeste da se izborni rezultat ne može proglasiti nelegitimnim samo zato što je politički nepovoljan.
Trumpove pristalice mogu smatrati da predsjednik opravdano insistira na izbornom integritetu. Njegovi kritičari, pozivajući se na ranije sporove oko predsjedničkih izbora 2020. godine, u takvim izjavama vide rizik od ponovnog osporavanja rezultata bez dovoljno dokaza.
Obje pozicije zaslužuju da budu predstavljene, ali tvrdnje o konkretnoj izbornoj prevari moraju biti potkrijepljene činjenicama.
Najvažniji test američkih institucija neće biti sama Trumpova izjava.
Bit će to način na koji će se glasovi prebrojati, eventualne nepravilnosti istražiti, pravni sporovi riješiti i konačni rezultati prihvatiti u skladu sa zakonom.
Jer povjerenje u demokratiju ne gradi se time što jedna strana uvijek pobjeđuje.
Gradi se time što ista pravila vrijede za sve, bez obzira na to ko pobijedi, a ko izgubi.
