Svijet se ponovo suočava s opasnošću da sukobi na Bliskom istoku prerastu u ozbiljan energetski problem. Dok se pažnja međunarodne javnosti uglavnom usmjerava na odnose Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana, nova eskalacija između jemenskih Huta i Saudijske Arabije pokazuje koliko je regionalna sigurnost povezana sa stabilnošću svjetske ekonomije.
Huti su 27. oktobra saopćili da su balističkim projektilom pogodili saudijski naftni kompleks Ras Tanura i izazvali požar. Saudijske vlasti nisu potvrdile direktan pogodak rafinerije, dok je Bloomberg, pozivajući se na izvor upoznat sa situacijom, izvijestio da je požar u blizini terminala stavljen pod kontrolu.
Iako stvarne razmjere eventualne štete nisu nezavisno utvrđene, tržišta su već reagovala. Prema Reutersu, cijena referentne nafte Brent 28. oktobra dostigla je 115,32 dolara po barelu.
Međutim, rast cijena ne može se pripisati isključivo događajima u Saudijskoj Arabiji. Na tržište istovremeno utječu strah od šire regionalne eskalacije, mogućnost novih američkih vojnih operacija protiv Irana i promjene u američkim zalihama nafte.
ZAŠTO JE RAS TANURA TOLIKO VAŽNA?
Ras Tanura nije samo jedna od brojnih saudijskih rafinerija. Riječ je o velikom energetskom kompleksu na obali Perzijskog zaljeva, čija rafinerija ima kapacitet prerade približno 550.000 barela dnevno.
Poseban značaj ima pripadajući izvozni terminal, koji predstavlja jednu od ključnih tačaka za plasman saudijske nafte na međunarodno tržište.
Upravo zbog toga prijetnja ovom kompleksu ima mnogo šire značenje od samog vojnog incidenta.
Za svjetsko tržište nije presudno samo koliko je nafte trenutno proizvedeno, nego i može li ona sigurno stići do kupaca.
Ako osiguravajuće kompanije procijene da je transport postao rizičniji, troškovi prijevoza mogu porasti. Ako kupci počnu strahovati od prekida isporuka, cijene mogu reagovati i prije nego što stvarna nestašica nastupi.
To je jedan od razloga zbog kojih energetska tržišta ponekad snažno reaguju na sigurnosne prijetnje, čak i kada fizička šteta nije potvrđena.
OD JEMENA DO EVROPE: KO BI PLATIO CIJENU?
Najveći problem za evropske potrošače nije nužno direktna zavisnost od jedne saudijske rafinerije, nego činjenica da se nafta prodaje na globalnom tržištu.
Kada međunarodne cijene rastu, posljedice se mogu postepeno prenijeti na cijene goriva, transporta i proizvodnje.
To ne znači da će svaki rast cijene barela automatski izazvati jednako poskupljenje na benzinskim pumpama. Konačna cijena zavisi i od poreza, marži, kursa valuta i drugih tržišnih okolnosti.
Ipak, dugotrajnija energetska nestabilnost predstavljala bi dodatni pritisak na evropske privrede.
Posebno su osjetljive djelatnosti koje zavise od transporta, poput poljoprivrede, logistike i međunarodne trgovine.
U takvim okolnostima posljedice regionalnog sukoba mogu osjetiti i građani država koje nemaju nikakvu neposrednu ulogu u vojnim operacijama.
NAJVEĆA OPASNOST NIJE JEDAN NAPAD
Posmatrano iz šire perspektive, mnogo ozbiljnije pitanje jeste može li se nastaviti lanac napada na energetsku infrastrukturu i transportne pravce.
Saudijska Arabija ima ključnu ulogu na svjetskom naftnom tržištu, dok su Perzijski zaljev, Hormuški moreuz i Crveno more izuzetno važni za međunarodnu trgovinu.
Istovremena nesigurnost na više ovih pravaca mogla bi povećati troškove transporta i dodatno otežati stabilizaciju energetskog tržišta.
Posebnu pažnju zaslužuje i politička dimenzija sukoba.
Huti, koje podržava Iran, svojim djelovanjem mogu dodatno zakomplikovati odnose između Rijada i Teherana. Ipak, iranska podrška toj grupi sama po sebi nije dokaz da je Teheran naredio konkretan napad na Ras Tanuru.
Upravo zato potrebno je razlikovati odgovornost za pojedinačne napade od širih geopolitičkih interesa.
Za Saudijsku Arabiju novi sigurnosni izazovi predstavljaju i ekonomski problem. Kraljevstvo nastoji privući međunarodne investicije i razvijati privredne djelatnosti koje nisu direktno povezane s naftom.
Dugotrajna nestabilnost mogla bi otežati ostvarivanje tih ciljeva.
Na kraju se nameće pitanje koje nadilazi sukob Huta i Saudijske Arabije: koliko je svjetska ekonomija zaista otporna na novu energetsku krizu?
Jedan nepotvrđeni pogodak rafinerije ne znači da je takva kriza počela. Međutim, ponavljanje napada na ključnu infrastrukturu, uz istovremenu diplomatsku neizvjesnost, može stvoriti uslove u kojima i manji poremećaji izazivaju ozbiljne posljedice.
Zbog toga najvažnija vijest nije samo tvrdnja Huta da su pogodili Ras Tanuru.
Mnogo važnije pitanje jeste hoće li međunarodni akteri uspjeti spriječiti da energetska infrastruktura postane jedno od glavnih poprišta šireg regionalnog sukoba.
Jer kada nafta postane sredstvo geopolitičkog pritiska, posljedice se rijetko zaustavljaju na granicama država koje međusobno ratuju.
