ZOVKO TRAŽI DRUGAČIJI PRISTUP BiH: Hoće li kritike prerasti u konkretnu pomoć?
Zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko kritikovala je pristup Evropske komisije prema Bosni i Hercegovini, poručivši da su zemlji potrebni konkretnija pomoć i politička podrška. Prema dostavljenom izvještaju, govorila je tokom rasprave Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta nakon predstavljanja Paketa proširenja za 2026. godinu.
Zovko smatra da Komisija pri ocjenjivanju napretka nije dovoljno uvažila složeno ustavno uređenje BiH i njeno poslijeratno naslijeđe. Posebno je problematizovala odnos prema OHR-u i uslove povezane s evropskim finansiranjem.
PITANJE 400 MILIONA EURA
Prema izvještaju, Zovko je upozorila na 400 miliona eura, odnosno približno 782,3 miliona KM, za koje tvrdi da su blokirani zbog tehničkih zahtjeva. Postavila je pitanje kakvu poruku takav pristup šalje budućim postkonfliktnim državama, uključujući Ukrajinu.
U raspravi je, prema istom izvoru, uporedila zahtjeve koji se odnose na reformu Ustavnog suda s obavezom osiguravanja interneta u 200 škola. Tim poređenjem osporila je način na koji Komisija vrednuje različite reformske zadatke.
Iznos i opis razloga blokade predstavljaju njene navode. Za potpunu procjenu potrebno je utvrditi na koji se finansijski program odnose sredstva i koji konkretni uslovi za isplatu nisu ispunjeni.
KOMISIJA TRAŽI KONKRETNE REFORME
Evropska komisija je u službenom saopćenju povodom ovogodišnjeg paketa ocijenila da BiH javno ističe evropske integracije kao strateški cilj, dok se istovremeno sve više udaljava od evropskog puta.
Komisija navodi rast podjela i antievropske retorike uoči izbora. Od novih vlasti očekuje brzo uspostavljanje institucija i obnovljenu posvećenost reformama. Posebno traži potrebne korake kako bi BiH mogla u potpunosti koristiti sredstva povezana s Reformskom agendom.
U središtu rasprave tako su i način pružanja evropske podrške i odgovornost domaćih institucija za ispunjavanje preuzetih obaveza.
ZOVKO O IZBORNIM PROMJENAMA I CRNOJ GORI
Zovko je, prema dostavljenom izvještaju, podržala reformu izbornog zakonodavstva uz insistiranje na jednakopravnosti konstitutivnih naroda. Navela je i da tek treba vidjeti šta bi poseban pristup BiH, koji pripisuje najavi komesarke Marte Kos, konkretno donio.
Govoreći o Crnoj Gori, podržala je ambiciju završetka pristupnih pregovora do kraja godine, ali je zatražila rješavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom.
Za građane BiH ostaje konkretno pitanje koje obaveze treba ispuniti, ko ih mora provesti i kada bi novac za razvojne projekte mogao postati dostupan.
Izvori: Dostavljeni medijski izvještaj o izjavama Željane Zovko. Službeno saopćenje Evropske unije o Paketu proširenja za 2026, 4. novembar 2026.
