RUSKI “PROFESOR SUDNJEG DANA” UŠAO U TRANS: „Nuklearni rat se može dobiti, slomit ćemo EUROPU“
U šokantnom istupu na ruskoj državnoj televiziji, Sergej Karaganov — poznat u medijima kao „Profesor Sudnjeg dana“ i bivši savjetnik Kremlja — otvoreno je zagovarao mogućnost upotrebe nuklearnog oružja kao sredstva za sprečavanje, kako je rekao, još većeg rata. Karaganov je izjavio da bi, u „ekstremnim slučajevima“, neupotreba taktičkog nuklearnog oružja bila „veći grijeh“ jer bi mogla osuditi Rusiju na dug i iscrpljujući sukob s „bogatom Europom“.
Analitičar je otišao i korak dalje: prema njegovim riječima, Rusija mora „slomiti kičmu Europe“ — slomiti volju evropskih elita kako bi se, kako tvrdi, „normalne, zdrave snage“ vratile u Europu. U suptilno prijetećem tonu upozorio je da bi odbijanje takvih drastičnih mjera moglo dovesti do beskonačnog rata koji bi iscrpio ruski narod. Ove riječi ostavljaju hladan osjećaj — jer dolaze od čovjeka koji je godinama imao pristup najvišim krugovima moći u Moskvi.
Eskalacija retorike nije bila ograničena na Karaganova. Na državnoj televiziji, zloglasni Vladimir Solovjov s podsmijehom je predložio da se „desetkuje britanska elita“ — čak je spomenuo bombardiranje Oxforda i Cambridgea kao način da se unište tamošnja sveučilišta i njihova elitna mreža. Takvi pozivi na razaranje obrazovnih centara podgrijavaju strahove da se propaganda u Rusiji sve otvorenije okreće ka prizivanju međunarodne destrukcije.
Cijeli taj val ratoborne retorike uslijedio je nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je dao naslutiti da Ukrajina može povratiti sav svoj teritorij — što su u Moskvi protumačili kao dodatnu provokaciju. Karaganov i istomišljenici koriste taj kontekst da opravdaju svoj „radikalni realizam“: navodno kao jedini način da se izbjegne „veći“ sukob sa Sjedinjenim Državama.
Za čitatelja: ovo nisu riječi običnih komentatora — to su otvoreni pozivi na eskalaciju od ljudi bliskih moći. Dok svijet drhti nad mogućnošću šireg sukoba, takve izjave podsjećaju na najgore scenarije koji su do jučer pripadali distopijskoj fikciji. Ako se retorika iz Moskve nastavi ovakvom žestinom, pitanje nije hoće li tenzije rasti — već koliko daleko mogu otići.
