DODIK PONOVO O „MUSLIMANIMA KOJI SU POSTALI BOŠNJACI“
Jeste li čuli šta je Milorad Dodik ponovo rekao?
Gostujući 8. novembra u Jutarnjem programu RTRS-a, Dodik je govorio o svojoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, političkim kontaktima i položaju Republike Srpske.
Prema prenesenom izvještaju, za dugogodišnju negativnu sliku Republike Srpske ponovo je optužio Sarajevo i Bošnjake, a zatim izjavio:
„Mi Srbi nemamo potrebe da zagledavamo u BiH. Muslimani, koji su kasnije postali Bošnjaci, pokušali su i uspijevali nametnuti priču o Republici Srpskoj.“
Dodik tvrdi da se odnos prema Republici Srpskoj u Americi mijenja i da njegove posjete pokazuju nemoć političkog Sarajeva.
Dobro, hajde da vidimo šta to zapravo znači.
GOSPODINE DODIK, A ŠTA PIŠE U USTAVU?
Svako ima pravo govoriti o prošlosti, identitetu i političkom položaju Republike Srpske. Može se raspravljati i o Dejtonskom sporazumu, nadležnostima entiteta i ulozi međunarodne zajednice.
Ali postoji jedna činjenica koju nikakva politička izjava ne može promijeniti.
U preambuli Ustava Bosne i Hercegovine izričito se navode Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi, uz Ostale i građane BiH.
Dakle, Bošnjaci nisu neka izmišljena kategorija koju političar može jednostavno izbrisati iz ustavnog poretka tako što će ih uporno nazivati drugačije.
Historija nacionalnog imena može biti predmet ozbiljne rasprave. Međutim, vjerska pripadnost i nacionalni identitet nisu isto.
Zato se nameće jednostavno pitanje: ako se Dodik toliko poziva na Dejton, zašto u javnom govoru ne koristi jednako dosljedno i njegova ustavna određenja?
AMERIKA JE DALEKO, A GRAĐANSKI PROBLEMI SU OVDJE
Dodik ima pravo putovati, razgovarati s američkim političarima i predstavljati stavove svoje stranke.
Ali odlazak na politički skup ili razgovor s utjecajnim ljudima nije sam po sebi dokaz promjene zvanične američke politike.
Za takav zaključak potrebne su konkretne odluke, dokumenti i javno potvrđeni rezultati.
A građanima bi bilo korisno čuti i nešto drugo.
Hoće li ti kontakti donijeti nova ulaganja? Hoće li otvoriti radna mjesta? Hoće li se poboljšati životni standard?
To su pitanja na koja se može odgovoriti konkretnim rezultatima, a ne političkim utiscima.
KO IMA KORISTI OD STALNIH PODJELA?
Kada se govori o Srbima, Bošnjacima i Hrvatima, važno je razlikovati političke predstavnike od cijelih naroda.
Nijedan političar ne govori u ime svakog čovjeka koji pripada njegovom narodu.
I nijedan narod ne bi trebao snositi kolektivnu odgovornost za poteze svojih političkih predstavnika.
Dodik može kritikovati Sarajevo, OHR ili međunarodnu politiku. Ali politička kritika ne zahtijeva osporavanje tuđeg nacionalnog identiteta.
Zato je pravo pitanje za Dodika vrlo jednostavno:
Ako želite da drugi poštuju Republiku Srpsku i njen ustavni položaj, zašto onda ne pokazati jednako poštovanje prema ustavnom identitetu drugih?
I još nešto.
Kada se završe sve priče o Americi, političkim pobjedama i historijskim nepravdama, šta će od svega toga konkretno imati običan čovjek koji sutra mora na posao, platiti račune i prehraniti porodicu?
Možda bi upravo odgovor na to pitanje bio najkorisniji dio jednog jutarnjeg političkog intervjua.
Izvori: Preneseni izvještaj o gostovanju Milorada Dodika na RTRS-u, 8. novembar 2026; RTRS, najave i izvještaji o posjeti SAD-u; Ustav Bosne i Hercegovine, Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma; Parlamentarna skupština BiH.
