Čović vodio sjednicu bez Bošnjaka: Dom naroda oborio izvještaj CIK-a o novim izbornim tehnologijama
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH ponovo je ušao u političku buru nakon što je, prema pisanju portala Istraga.ba, na sjednici održanoj 30. juna oboren izvještaj Centralne izborne komisije BiH o pilot-projektima uvođenja novih tehnologija u izborni proces.
Najsporniji dio cijele priče je kvorum. Na sjednici su, prema navodima Istrage, bili prisutni samo delegati iz Kluba Srba i Kluba Hrvata, dok delegati iz Kluba Bošnjaka nisu učestvovali u radu sjednice. Uprkos tome, predsjedavajući Doma naroda Dragan Čović nastavio je voditi sjednicu, a šest delegata glasalo je protiv izvještaja CIK-a.
Ako su ovi navodi tačni, ovo nije samo obična politička svađa, nego ozbiljno pitanje poštivanja Ustava BiH.
USTAV JASNO GOVORI O KVORUMU
Ustav Bosne i Hercegovine propisuje da kvorum u Domu naroda čini devet delegata, ali pod uslovom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata.
Drugim riječima, nije dovoljno samo sakupiti broj ruku u sali. Dom naroda nije obična većinska mašina, nego dom u kojem moraju biti zastupljena sva tri konstitutivna naroda da bi sjednica imala ustavni osnov.
Prema tvrdnjama Istrage, osam delegata se prethodno odjavilo sa sjednice jer Čović nije dozvolio dopunu dnevnog reda na prijedlog delegata. Sistem glasanja je, kako se navodi, formalno registrovao da nema kvoruma. Uprkos tome, sjednica je nastavljena.
KO JE GLASAO PROTIV IZVJEŠTAJA CIK-A
Za obaranje izvještaja CIK-a, prema objavljenim informacijama, glasali su Dragan Čović, Zdenko Ćosić, Marina Pendeš, Nikola Špirić, Radovan Kovačević i Sredoje Nović. Ilija Cvitanović bio je suzdržan.
Sjednici nisu prisustvovali Šefik Džaferović, Dženan Đonlagić, Kemal Ademović, Safet Softić, Džemal Smajić, Zlatko Miletić, Nenad Vuković i Želimir Nešković.
Posebno je zanimljivo da se radilo o izvještaju koji se tiče novih tehnologija u izbornom procesu. To je tema koja bi u normalnoj državi trebala biti pitanje transparentnosti, sigurnosti izbora i povjerenja građana u rezultate. Ali u BiH se, izgleda, i tehničko unapređenje izbora pretvori u politički rat.
ODLUKE IDU PRED USTAVNI SUD
Kako piše Istraga, sve odluke koje je Čović potpisao s ove sjednice bit će osporene pred Ustavnim sudom BiH.
To znači da bi cijela sjednica mogla dobiti nastavak na pravnom terenu. A ako Ustavni sud utvrdi da nije bilo kvoruma, onda se postavlja pitanje šta uopće vrijede odluke donesene na takav način.
Ovo je još jedan primjer kako se u Bosni i Hercegovini institucije razvlače do krajnjih granica. Kada nekome odgovara kvorum, onda se poziva na pravila. Kada ne odgovara, onda se pravila pokušavaju preskočiti.
Problem je što se država ne može voditi po principu: zakon važi samo kad meni odgovara. Ako Dom naroda može raditi bez jednog naroda, onda to više nije Dom naroda, nego politička prečica.
A prečice u BiH najčešće završe pred sudom.
Izvori: Istraga.ba
