Kako prenosi Crna hronika, istragu napada u gimnaziji u bavarskom gradu Schongauu preuzela je Centralna služba za borbu protiv ekstremizma i terorizma pri Glavnom državnom tužilaštvu u Münchenu.
Za napad je osumnjičen 16-godišnji hrvatski državljanin, bivši učenik škole, koji je navodno nožem teško povrijedio dvije trinaestogodišnje učenice. Obje djevojčice nakon ljekarske pomoći više nisu bile životno ugrožene.
Policija je kod osumnjičenog pronašla nož i vatreno oružje, iz kojeg je, prema službenim informacijama, tokom napada ispaljen najmanje jedan metak.
Međutim, preuzimanje istrage od službe koja se bavi terorizmom ne znači automatski da je napad već pravno označen kao teroristički. To znači da istražitelji imaju indicije o mogućem ekstremističkom motivu i žele utvrditi je li napad bio vođen političkom ili ideološkom mržnjom.
UPOZORENJA SU POSTOJALA PRIJE NAPADA
Najuznemirujući dio priče nije samo ono što se dogodilo u školi, nego činjenica da je osumnjičeni sigurnosnim službama bio poznat još od 2025. godine. Protiv njega je već bila vođena istraga zbog prijetnji učenicima i veličanja ranijih masovnih napada na društvenim mrežama.
Vlasti navode da tada nisu postojali zakonski razlozi da ga zadrže u pritvoru. To može biti pravno objašnjenje, ali roditeljima i javnosti vjerovatno neće biti dovoljno. Kada maloljetnik prijeti napadom, slavi masovne ubice i pokazuje interes za oružje, nije dovoljno samo upisati njegovo ime u policijsku evidenciju i čekati da se nešto dogodi.
Naravno, institucije ne mogu zatvarati ljude zbog svake objave ili ružne rečenice. Ali između ignorisanja upozorenja i zatvaranja bez dokaza postoji cijeli prostor za nadzor, psihološku procjenu, saradnju škole, roditelja, policije i socijalnih službi.
Kada se svi naknadno sjete da je bilo znakova, to više nije upozorenje. To je zakašnjelo opravdanje.
NACIONALNOST NIJE OBJAŠNJENJE MOTIVA
Njemački istražitelji ispituju tekstove za koje se sumnja da ih je sastavio osumnjičeni. U njima se navodno veličaju raniji napadači i iskazuje mržnja prema muslimanima, homoseksualcima, ženama i pripadnicima drugih zajednica.
Autentičnost i autorstvo tih materijala još se provjeravaju, pa ih nije ispravno predstavljati kao konačno dokazane činjenice.
Posebno treba naglasiti da hrvatsko državljanstvo osumnjičenog nije objašnjenje napada. Nacionalnost je biografski podatak, a ne motiv. Ako se potvrdi ekstremistička pozadina, odgovornost pripada osumnjičenom i ideologiji koju je eventualno prihvatio, a ne narodu iz kojeg potječe.
Javnost sada treba odgovore na dva važna pitanja: kako je maloljetnik koji je ranije prijetio došao do oružja i jesu li institucije mogle učiniti više prije nego što su dvije djevojčice završile s teškim povredama.
Napomena: Slučaj se istražuje zbog mogućeg ekstremističkog motiva, ali napad još nije pravosnažno niti konačno označen kao terorističko djelo. Osumnjičeni se trenutno tereti za dva pokušaja ubistva i nanošenje opasnih tjelesnih povreda.
Izvori: Bavarska policija, Glavno državno tužilaštvo u Münchenu, AP i njemački mediji.
