Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman poslao je jasnu poruku evropskim zvaničnicima: kada dolaze u Bosnu i Hercegovinu, ne bi trebali saslušati samo jednu političku stranu i nakon toga zaključiti da su razumjeli cijelu zemlju.
Nakon sastanka ministara vanjskih poslova članica Evropske unije, Grlić Radman je rekao da je od kolega zatražio da razgovaraju s predstavnicima sva tri konstitutivna naroda. Prema njegovim riječima, samo tako mogu dobiti potpuniju sliku o složenom i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine.
PORUKA EVROPI: NE SLUŠAJTE SAMO JEDNU STRANU
Grlić Radman smatra da strani zvaničnici često odlaze iz BiH pod utiskom razgovora s jednom političkom stranom, jednim blokom ili jednim dijelom zemlje. Takav pristup, poručuje hrvatski ministar, ne može pokazati stvarno stanje u državi u kojoj žive Bošnjaci, Hrvati, Srbi i građani koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda.
Njegova glavna poruka jeste da stabilnost BiH zavisi od ravnopravnosti i dogovora. Posebno je izdvojio položaj Hrvata i ponovo otvorio pitanje izbora članova Predsjedništva BiH.
Grlić Radman tvrdi da Hrvati nisu imali svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu i očekuje da se prije općih izbora, zakazanih za 4. oktobar 2026. godine, pronađe rješenje kroz izmjene Izbornog zakona.
Međutim, ovdje je potrebno napraviti važnu razliku. Izraz „legitimni predstavnik“ dio je političkog spora, a ne precizno određena ustavna kategorija. Ustav BiH propisuje da se jedan bošnjački i jedan hrvatski član Predsjedništva biraju s teritorije Federacije BiH, dok se srpski član bira s teritorije Republike Srpske. Ustav ne određuje da hrvatskog člana mogu birati isključivo birači hrvatske nacionalnosti.
Zato je ovo pitanje godinama izvor sukoba. Hrvatski politički predstavnici traže sistem kojim brojniji narod ne bi mogao presudno utjecati na izbor hrvatskog člana Predsjedništva, dok njihovi protivnici upozoravaju da bi dodatno etničko razdvajanje glasova moglo još dublje podijeliti državu.
IZBORNI ZAKON NE MOŽE RIJEŠITI SAMO JEDNU NEPRAVDU
Grlić Radman govori o uklanjanju svih oblika diskriminacije, ali se reforma ne može zaustaviti samo na pitanju predstavljanja Hrvata. Evropski sud za ljudska prava još je u slučaju Sejdić i Finci utvrdio da postojeći sistem diskriminira građane koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda jer se ne mogu kandidirati za Predsjedništvo BiH i Dom naroda.
Prava reforma zato bi morala odgovoriti na dva problema istovremeno: kako zaštititi ravnopravnost konstitutivnih naroda, ali i kako omogućiti svakom građaninu da bira i bude biran bez obzira na nacionalnost ili mjesto prebivališta.
Upravo tu politika godinama pada na ispitu. Svaka strana traži pravdu za svoje birače, ali mnogo je manje spremnosti da se pronađe rješenje koje neće proizvesti novu diskriminaciju.
EU TRAŽI NOVOG VISOKOG PREDSTAVNIKA
Na sastanku evropskih ministara razgovaralo se i o nasljedniku Christiana Schmidta na mjestu visokog predstavnika u BiH. Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas poručila je da Evropska unija želi evropskog kandidata koji poznaje BiH i može pomoći zemlji na putu prema članstvu u EU.
Kallas je naglasila da će se uspjeh budućeg visokog predstavnika mjeriti time koliko će doprinijeti stvaranju države kojoj ta međunarodna funkcija više neće biti potrebna. Pregovori o Schmidtovom nasljedniku još su opterećeni neslaganjem između evropskih država i Sjedinjenih Američkih Država oko najboljeg kandidata.
Grlić Radman je upozorio da su pojedini visoki predstavnici tokom proteklih 30 godina svojim postepenim promjenama, koje je nazvao „puzajućim reformama“, nanijeli štetu političkom položaju Hrvata.
To je ozbiljna optužba, ali i tema oko koje u BiH ne postoji saglasnost. Jedni smatraju da je OHR nametnutim odlukama održao državu funkcionalnom i spriječio blokade, dok drugi vjeruju da su intervencije visokih predstavnika promijenile ravnotežu uspostavljenu Dejtonskim sporazumom.
Bosni i Hercegovini zaista treba razgovor sa svim stranama. Ali razgovor nije dovoljno voditi samo s političkim liderima koji tvrde da predstavljaju cijele narode. Potrebno je čuti i građane, opoziciju, manjine i ljude koji su umorni od toga da se njihovi problemi koriste kao gorivo za nove nacionalne sukobe.
Ravnopravnost naroda jeste temelj BiH, ali država neće postati stabilna sve dok političari pod ravnopravnošću podrazumijevaju samo ono što odgovara njihovoj strani.
Izvori: Hina, Tportal, Euronews BiH, Index.hr, Vijeće Evropske unije, Reuters, Centralna izborna komisija BiH, Ustav Bosne i Hercegovine i Evropski sud za ljudska prava.
