Glas naroda

SREBRENICA STIGLA DO AMERIČKOG KONGRESA: Ko se plaši istine utvrđene presudama?

Postoji nešto duboko zabrinjavajuće u činjenici da se više od tri decenije nakon genocida u Srebrenici ponovo mora tražiti međunarodna podrška kako bi institucija koja čuva sjećanje na ubijene mogla nesmetano obavljati svoj posao.

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić, prema saopćenju Centra, sastao se u američkom St. Louisu s kongresmenom Wesleyjem Bellom, jednim od kopredsjedavajućih Kongresnog kluba za Bosnu i Hercegovinu.

Razgovarali su o zaštiti Memorijalnog centra, pritiscima na njegove zaposlenike i nastavku američke podrške.

Ali ova priča mnogo je veća od jednog diplomatskog sastanka.

Ona otvara pitanje koje Bosna i Hercegovina ne bi smjela izbjegavati: zašto je za zaštitu rada jedne državne institucije toliko važna podrška iz Washingtona?

26 LJUDI POZVANO U POLICIJU – KOJI JE CILJ?

Krajem jula 2026. godine čak 26 sadašnjih i bivših zaposlenika i saradnika Memorijalnog centra pozvano je na policijsko saslušanje.

Memorijalni centar takvo postupanje ocijenio je kao institucionalni pritisak i pokušaj zastrašivanja.

Prema tadašnjim informacijama, postupalo se po nalogu Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, u vezi s navodnim nepravilnostima u radu institucije.

Naravno, nijedna javna institucija ne smije biti izuzeta od zakonite kontrole.

Ali postoji razlika između opravdane istrage i postupanja koje zbog svog obima, okolnosti i nedostatka jasnog obrazloženja izaziva sumnju u proporcionalnost.

Upravo zbog toga javnost zaslužuje odgovore.

Zašto je pozvano toliko ljudi? Šta je konkretan predmet provjera? Jesu li postupci bili neophodni i zakoniti?

Bez tih odgovora ostaje prostor za nepovjerenje.

AMERIČKI KONGRESMENI REAGOVALI, A ŠTA RADE DOMAĆE INSTITUCIJE?

U augustu su američki kongresmeni Wesley Bell i Ann Wagner javno izrazili zabrinutost zbog saslušanja zaposlenika Memorijalnog centra.

Pozvali su na poštivanje vladavine prava i zaštitu institucionalne nezavisnosti.

Ta reakcija ima političku težinu.

Ali strani kongresmeni ne mogu zamijeniti domaće pravosuđe, nadležne državne institucije i mehanizme zaštite ljudskih prava.

Bosna i Hercegovina mora biti sposobna zaštititi zakonit rad svojih institucija bez potrebe da se za svaku ozbiljnu krizu očekuje reakcija iz inostranstva.

Američka podrška jeste važna, ali odgovornost za funkcionisanje države ostaje prvenstveno u Bosni i Hercegovini.

SREBRENICA NIJE PITANJE POLITIČKOG MIŠLJENJA

Genocid u Srebrenici nije stvar političkog opredjeljenja.

Njegovo počinjenje utvrđeno je pravosnažnim presudama međunarodnih sudova.

O tim sudskim činjenicama ne odlučuju ni političke stranke, ni televizijske rasprave, ni glasanje na društvenim mrežama.

Memorijalni centar ima zadatak čuvati dokumentaciju, svjedočanstva i sjećanje na žrtve.

Rad te institucije mora biti transparentan i podložan zakonitom nadzoru, ali istovremeno zaštićen od svakog nedopuštenog političkog pritiska.

ZAKLJUČAK

Susreti s američkim zvaničnicima mogu pomoći međunarodnoj saradnji, obrazovanju i zaštiti kulture sjećanja.

Međutim, stvarni uspjeh neće se mjeriti brojem održanih sastanaka, nego konkretnim rezultatima.

Zaposlenici Memorijalnog centra moraju imati uslove za zakonit i siguran rad, a svaka eventualna nepravilnost mora se ispitivati nepristrasno.

Jer čuvanje sjećanja na genocid nije stranačko pitanje.

To je odgovornost prema žrtvama, preživjelima i budućim generacijama.

A pitanje za građane glasi: zašto se zaštita državnih institucija toliko često pretvara u međunarodno pitanje umjesto da se rješava kroz domaće zakone i institucije?

Izvori:
Memorijalni centar Srebrenica – Saopćenje o sastanku Emira Suljagića i Wesleyja Bella, prema dostavljenom materijalu.
Radio Slobodna Evropa, 31. juli 2026. – Policija RS-a saslušava sadašnje i bivše saradnike Memorijalnog centra Srebrenica.
FENA, 13. august 2026. – Američki kongresmeni Bell i Wagner zabrinuti zbog pritisaka na Memorijalni centar Srebrenica.
Radio Slobodna Evropa, 13. august 2026. – Dvostranačka poruka američkih kongresmena zbog pritiska na Memorijalni centar.
Senatski odbor za vanjske odnose SAD-a, 6. august 2026. – Zajednička izjava američkih senatora i kongresmena o pritiscima na Memorijalni centar.

Napomena: U pripremi teksta i pojedinih ilustracija korišteni su AI alati. Sadržaj je urednički pregledan i provjeren prije objave.

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button