Amerika za jedan dolar dobija zemlju u Jerusalemu: Kad politika pregazi i pravo i bol jednog naroda
Kako prenosi TRT Balkan BHSC, Sjedinjene Američke Države i Izrael potpisali su sporazum prema kojem će Washington dobiti parcelu zemljišta u Zapadnom Jerusalemu za izgradnju nove američke ambasade. Prema navodima iz objave, ugovor o zakupu sklopljen je na 99 godina, a SAD će Izraelu platiti simboličan iznos od jednog dolara.
Jedan dolar. Toliko u ovoj priči zvuči cijena zemlje oko koje se decenijama lome historija, politika, pravo i ljudska sudbina. Ali ovdje nije problem samo novac. Problem je pitanje čija je zemlja, ko ima pravo da odlučuje o njoj i šta znači kada velika sila dođe i kaže: ovdje ćemo graditi.
Jerusalem nije običan grad. To nije parcela na periferiji nekog mjesta gdje se samo potpiše ugovor i zabode tabla za gradilište. Jerusalem je rana, simbol, politički čvor i jedno od najosjetljivijih pitanja na svijetu. Zato svaki potez u tom gradu ima težinu mnogo veću od papira koji se potpisuje pred kamerama.
JEDAN DOLAR ZA ZEMLJU KOJA NOSI TEŠKU HISTORIJU
Prema dostupnim informacijama, američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee izjavio je da je ugovor o zakupu zemljišta sklopljen na 99 godina, uz plaćanje simboličnog iznosa od jednog dolara. Na prvi pogled, neko bi rekao: diplomatski potez, dogovor saveznika, tehnička stvar.
Ali za Palestince i za one koji godinama upozoravaju na pitanje imovine, ovo nije nikakva tehnička stvar. Organizacija za ljudska prava Adalah još je ranije tvrdila da je zemljište predviđeno za kompleks američke ambasade povezano s imovinom koja je prije 1948. bila u vlasništvu palestinskih porodica, a kasnije oduzeta prema izraelskom Zakonu o imovini odsutnih osoba iz 1950. godine.
Upravo tu nastaje suština problema. Ako se potvrđuje da je zemlja imala privatne vlasnike, onda se ne može sve svesti na protokol i svečani potpis. Jer imovina nije samo kamen, zemlja i beton. Iza nje stoje porodice, dokumenti, sjećanja, generacije i pravo da neko barem bude čut.
JERUSALEM NIJE OBIČNA ADRESA
Odluka Donalda Trumpa iz 2017. godine da američku ambasadu premjesti iz Tel Aviva u Jerusalem izazvala je ogromne reakcije širom svijeta. Mnogi su tada upozoravali da takav potez ruši dugogodišnji međunarodni pristup prema statusu Jerusalema. Većina država, uprkos američkoj odluci, i dalje svoje ambasade u Izraelu drži u Tel Avivu.
To dovoljno govori koliko je tema osjetljiva. Kada se jedna ambasada preseli u Jerusalem, to nije samo promjena adrese. To je politička poruka.
A kada se sada najavljuje stalni kompleks američke ambasade na zemljištu za koje organizacije za ljudska prava tvrde da ima spornu prošlost, onda se otvara još dublje pitanje: da li moćni mogu sve pretvoriti u dogovor, čak i onda kada slabiji tvrde da im je nešto oduzeto?
Narod bi rekao jednostavno: nije problem samo što neko gradi, nego na čemu gradi. Ako temelj jedne zgrade stoji na nepravdi, onda se ta nepravda ne može sakriti ni zastavama ni diplomatskim govorima.
PRAVDA NE SMIJE BITI SIMBOLIČNA KAO TAJ DOLAR
U ovakvim pričama uvijek se mora biti oprezan. Konačne pravne ocjene daju nadležne institucije, a tvrdnje organizacija za ljudska prava treba jasno navesti kao tvrdnje, ne kao presudu. Ali isto tako, ne smije se praviti da problem ne postoji.
Ako Adalah upozorava da je riječ o zemljištu koje je ranije pripadalo palestinskim porodicama, onda javnost ima pravo znati sve detalje. Ko su bili vlasnici? Kako je zemlja oduzeta?
Da li su potomci ikada dobili pravdu, naknadu ili makar priznanje? I može li se danas graditi ambasada jedne velike sile bez da se ta pitanja ozbiljno otvore?
Jer jedan dolar možda jeste simbolična cijena zakupa. Ali bol ljudi koji tvrde da su izgubili imovinu nije simbolična. Ona je stvarna. I traje decenijama.
Na kraju, ova priča pokazuje koliko je svijet nepravedan kada se sudare sila i pravo. Veliki potpisuju, mali protestuju. Veliki grade, mali dokazuju da je nešto nekada bilo njihovo. A kada se sve završi, ostane zgrada, ostanu zastave, ostanu govori, ali ostane i pitanje koje niko ne može lako izbrisati: može li mir ikada doći ako se pravda stalno gura pod beton?
Izvor: TRT Balkan BHSC, TRT World, Anadolu Agency, Times of Israel, Adalah i Center for Constitutional Rights
