Dok svijet gleda prema Iranu, Irak prolazi kroz politički potres: Hapšenja, milioni dolara i obračun s milicijama
Dok je pažnja svijeta usmjerena prema Iranu i širim tenzijama na Bliskom istoku, u susjednom Iraku odvijaju se ozbiljne političke promjene koje bi mogle promijeniti odnos snaga u zemlji.
Novi irački premijer Ali al-Zaidi pokrenuo je veliku antikorupcijsku kampanju, ali i pokušaj da se država obračuna s oružanim grupama koje djeluju izvan pune kontrole zvaničnog Bagdada. Prema izvještajima međunarodnih medija, iračke sigurnosne snage provele su racije u Zelenoj zoni u Bagdadu i drugim dijelovima grada, pri čemu su uhapšeni političari, zastupnici i visoki državni službenici.
Prema AP-u, uhapšeno je 47 osoba, uključujući 12 aktuelnih zastupnika u parlamentu. Irački državni mediji navode da je istraga povezana s korupcijom, zloupotrebom državnih resursa i izbornim malverzacijama. Dio lokalnih medija spominje i veći broj privedenih, ali za sada je najpouzdanija potvrđena brojka 47.
Posebnu pažnju javnosti izazvali su izvještaji da je u kući iračke zastupnice Alije Nassif pronađeno više od 15 miliona dolara u gotovini, kao i zlato. Prema regionalnim medijima, njen sin je bio povezan s ranijom administracijom bivšeg premijera Mohammeda Shia al-Sudanija, što je dodatno pojačalo političku težinu cijelog slučaja.
Narod želi pravdu, ali Irak mora paziti da akcija ne postane politički obračun
U zemlji u kojoj veliki broj građana živi teško, slike zaplijenjenog novca i hapšenja moćnih političara izazvale su snažne reakcije. Za mnoge Iračane ovo je znak da bi se konačno moglo krenuti na ljude koji su godinama bili nedodirljivi.
Ipak, ovakve akcije nose i rizik. Ako se sve završi samo na spektakularnim hapšenjima bez ozbiljnih sudskih procesa, javnost će ponovo ostati razočarana. Irak je već godinama zemlja u kojoj se korupcija često koristi i kao stvarni problem i kao političko oružje protiv protivnika.
Zato je sada ključno pitanje: da li će pravosuđe imati snage da dokaže krivicu, procesuira odgovorne i zaštiti istragu od političkih pritisaka?
Al-Zaidi je na vlast došao u veoma osjetljivom trenutku. Njegovu vladu podržavaju Sjedinjene Američke Države, koje od Bagdada traže smanjenje uticaja proiranskih oružanih grupa i vraćanje monopola sile u ruke države. Prema Reutersu, američki zvaničnici sve snažnije insistiraju da Irak demontira oružane strukture povezane s Iranom i spriječi da se iračka teritorija koristi za destabilizaciju regije.
Dana 15. juna Al-Zaidi je s američkim izaslanikom Tomom Barrackom razgovarao o planovima za razoružavanje i raspuštanje oružanih grupa koje djeluju izvan pune kontrole iračke države. To je mnogo veći izazov od same borbe protiv korupcije, jer su brojne milicije duboko povezane s političkim, sigurnosnim i ekonomskim sistemom Iraka.
Najveći test: može li država biti jača od milicija?
Neke od tih grupa nastale su u borbi protiv Islamske države i kasnije su formalno uključene u iračke sigurnosne strukture. Međutim, veliki problem je što mnoge od njih nikada nisu potpuno stavljene pod kontrolu vlade. Dio njih ima snažne veze s Iranom, vlastite komandne lance i politički uticaj.
Chatham House upozorava da pokušaj stavljanja svih oružanih frakcija pod kontrolu države predstavlja ogroman izazov, jer bi to značilo mijenjanje sistema koji se u Iraku gradio nakon 2003. godine. Drugim riječima, ne radi se samo o sigurnosnoj operaciji, nego o dubokom političkom preslagivanju zemlje.
Za Al-Zaidija je ovo najteži test. Ako uspije smanjiti korupciju i ograničiti moć milicija, mogao bi postati lider koji vraća autoritet iračkoj državi. Ako ne uspije, Irak bi mogao ući u novu fazu unutrašnjih sukoba, pritisaka i borbe za vlast između domaćih političkih blokova, Washingtona i Teherana.
Ova priča zato nije samo iračka. Ona je dio mnogo veće borbe za uticaj na Bliskom istoku. Iran želi zadržati svoje kanale moći u Iraku, Amerika želi slabiti iranski uticaj, a obični Iračani žele ono što im je godinama uskraćeno: manje korupcije, više sigurnosti i državu koja ne kleči pred naoružanim grupama.
Razumna poruka je jasna: borba protiv korupcije je potrebna, ali ona mora biti zakonita, dokaziva i jednaka za sve. Isto važi i za razoružavanje milicija. Ako država želi biti država, oružje ne može biti u rukama svake frakcije koja ima političkog zaštitnika.
Irak sada pokušava uraditi ono što mnoge zemlje ne uspijevaju: pokazati da zakon može biti jači od novca, stranačkih mreža i oružja. Ako u tome uspije, promjene u Bagdadu mogle bi biti važnije nego što danas izgleda.
Izvori: Jutarnji list, AP, Reuters, Al Jazeera, Chatham House, Stimson, Gulf News
