Koliko je Bliski istok bio blizu novog velikog vojnog sukoba? Prema informacijama koje je 21. oktobra objavio ugledni Financial Times, izraelski premijer Benjamin Netanyahu planirao je novu veliku vojnu operaciju protiv Irana, ali se tome usprotivio američki predsjednik Donald Trump.
Operacija je, prema navodima trojice izvora upoznatih s planovima, bila pripremana za vikend oko 10. oktobra.
Među predviđenim metama nalazili su se iranska nuklearna postrojenja, elektrane, druga infrastruktura i objekti povezani s vlastima u Teheranu.
Međutim, američki predsjednik nije želio ponovno rasplamsavanje velikog sukoba uoči izbora za američki Kongres, zakazanih za 3. novembar.
Tako je, prema objavljenim informacijama, vojna operacija odgođena.
PLANIRANI NAPADI TRAJALI BI VIŠE DANA
Financial Times navodi da je izraelska vojska pripremala višednevnu operaciju čiji je obim mogao biti veći od prethodnih američko-izraelskih napada na Iran.
Prema dostupnim informacijama, izraelski vojni zvaničnici predstavili su američkim partnerima ažurirani popis potencijalnih ciljeva, zasnovan na novim obavještajnim podacima.
Posebnu pažnju izaziva mogućnost napada na elektrane i drugu civilnu infrastrukturu.
Takvi udari mogli bi imati posljedice daleko izvan vojnih objekata, jer prekidi u snabdijevanju električnom energijom mogu pogoditi bolnice, vodovodne sisteme i svakodnevni život stanovništva.
Međunarodno humanitarno pravo zahtijeva razlikovanje vojnih ciljeva od civilnih objekata. Sama činjenica da je neki infrastrukturni objekat važan za državu ne čini ga automatski zakonitom vojnom metom.
Ipak, treba naglasiti da informacije o konkretnom izraelskom planu potječu iz medijskog izvještaja zasnovanog na neimenovanim izvorima.
Zasad nema javno dostupne službene potvrde svih detalja navodne operacije.
ZAŠTO JE TRUMP BIO PROTIV?
Prema Financial Timesu, važan razlog američkog protivljenja bio je rizik od obnavljanja velikog rata neposredno pred izbore za američki Kongres.
Novi sukob mogao bi dodatno destabilizovati Bliski istok i izazvati ozbiljne posljedice za međunarodnu trgovinu i energetsko tržište.
Posebno osjetljivo pitanje ostaje Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte.
Svaka nova eskalacija koja bi dodatno ugrozila pomorski promet mogla bi se odraziti i na cijene energenata daleko izvan regije.
Međutim, bilo bi pogrešno iz Trumpovog protivljenja zaključiti da je Washington trajno odustao od mogućnosti novih vojnih udara.
Naprotiv, američki i izraelski zvaničnici nastavljaju javno upozoravati Iran na mogućnost novih vojnih akcija.
Bijela kuća je, prema izvještaju Financial Timesa, poručila da američkih napada na Iran neće biti prije izbora.
To ipak nije isto što i garancija dugoročnog mira.
RAT ILI DIPLOMATSKI PRITISAK?
Još jedno važno pitanje ostaje bez konačnog odgovora.
Jesu li izraelske pripreme predstavljale neposredan plan za novu vojnu operaciju ili su istovremeno služile kao sredstvo pritiska na Teheran tokom diplomatskih razgovora?
Jedan od izvora Financial Timesa ukazao je upravo na mogućnost da su vojne pripreme imale i pregovaračku svrhu.
Nije potvrđeno ni da li bi američke snage neposredno učestvovale u prvobitno planiranoj operaciji.
Zbog toga bi bilo preuranjeno tvrditi da je novi rat definitivno spriječen ili da će napadi neizbježno uslijediti nakon izbora.
Ova priča, međutim, otvara pitanje odnosa između vojnih odluka i političkog kalendara.
Ako se velika vojna operacija odgađa zbog izbora, znači li to da je opasnost prošla ili samo da je odluka pomjerena za neki drugi trenutak?
Za stanovnike regije najvažnije pitanje nije ko je dobio diplomatsko nadmetanje, nego hoće li se pronaći način da se novi sukob izbjegne.
Jer odgođeni napad još uvijek nije isto što i postignut mir.
Izvori:
Financial Times, 21. oktobar 2026. – Benjamin Netanyahu pushes to resume strikes against Iran.
The Times of Israel, 21. oktobar 2026. – Report: Netanyahu planned to attack Iran earlier this month, but Trump opposed it.
The Jerusalem Post, 21. oktobar 2026. – Trump opposed Netanyahu's plans for renewed strikes on Iran ahead of US midterms.
