Izvjestitelj Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula ocijenio je da je situacija u Srbiji jako loša i predložio da Evropska komisija suspenduje finansiranje Srbije iz evropskog Plana rasta za zapadni Balkan.
Nije riječ o maloj političkoj opomeni. Ako bi se ovaj prijedlog zaista proveo, Srbija bi mogla ostati bez dijela novca iz evropskih fondova koji su namijenjeni reformama, razvoju i približavanju zemalja zapadnog Balkana Evropskoj uniji.
Kako prenose mediji, Evropski parlament raspravljao je o nacrtu rezolucije o napretku Srbije u procesu pristupanja EU. U Piculinom izvještaju se navodi da Srbija stagnira na evropskom putu zbog urušavanja demokratije, slabljenja vladavine prava, agresivne retorike prema Evropskoj uniji i lošeg stanja u medijima.
SRBIJA GOVORI DA HOĆE U EU, ALI DJELA GOVORE DRUGO
Picula je poručio da vlast u Beogradu tvrdi kako je članstvo u Evropskoj uniji strateški cilj Srbije, ali da činjenice na terenu ne potvrđuju te riječi.
Posebno je ukazao na pritiske na medije, isključenost civilnog društva i sve veći jaz između građana koji žele evropsku budućnost i političke stvarnosti u kojoj Srbija sve više nazaduje.
Spomenuto je i veliko nezadovoljstvo javnosti nakon tragedije u Novom Sadu, gdje je u novembru 2024. godine poginulo 16 ljudi nakon rušenja nadstrešnice na željezničkoj stanici. Taj slučaj je dodatno pojačao bijes građana zbog načina na koji vlast reaguje na odgovornost, korupciju i stanje institucija.
VUČIĆ POD SVE JAČIM PRITISKOM IZ BRISELA
Austrijski socijaldemokrat Andreas Schieder rekao je da mnogi žele Srbiju u Evropskoj uniji, ali da je problem na tom putu predsjednik Aleksandar Vučić. Prema njegovim riječima, dok je Vučić na vlasti, Srbija nazaduje u demokratiji, slobodi medija i transparentnosti, dok korupcija raste.
Još oštriji bio je austrijski eurozastupnik Helmut Brandstätter, koji je poručio da Srbima treba jasno reći da je Evropa na strani građana Srbije, ali da autokratiji nema mjesta u Evropskoj uniji.
To je važna razlika. Kritika iz Brisela nije usmjerena protiv naroda Srbije, nego protiv vlasti koja jedno govori pred Evropom, a drugo radi kod kuće.
NOVAC IZ EU VIŠE NE BI TREBAO BITI BLANKO ČEK
Plan rasta za zapadni Balkan zamišljen je kao veliki evropski paket pomoći zemljama regiona. Cilj je da se ubrzaju reforme, ojača ekonomija i približe države evropskom tržištu. Ali taj novac nije poklon bez uslova.
Ako država želi evropski novac, onda mora pokazati evropske reforme. Ne može se istovremeno tražiti novac iz Brisela, a voditi politika koja napada evropske vrijednosti, guši medije i bježi od stvarne vladavine prava.
Zato Piculin prijedlog ima jasnu poruku: ako vlast u Srbiji želi evropske milione, mora pokazati konkretne promjene, a ne samo lijepe rečenice o evropskom putu.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ipak je navela da je Evropska komisija obnovila preporuku za otvaranje klastera 3 u pregovorima sa Srbijom. To pokazuje da unutar EU i dalje postoji želja da se Srbiji ostave otvorena vrata.
Ali vrata se ne mogu držati otvorena zauvijek ako neko stalno ide u suprotnom pravcu.
Srbija je danas pred jasnim izborom: ili stvarne reforme, slobodniji mediji i ozbiljna borba protiv korupcije, ili sve veći pritisak iz Brisela i mogućnost da evropski novac počne presušivati.
Izvori: index.hr
