UČITELJICA IZ BIH DOBILA OTKAZ ZBOG OBJAVA O GAZI: SLOBODA GOVORA ILI PREĐENA GRANICA
Kako prenosi agencija Anadolu, a navodi TRT Haber, učiteljica bosanskohercegovačkog porijekla Fatima Kurtić ostala je bez posla u državnoj školi u Luksemburgu nakon objava na društvenim mrežama u kojima je podržavala Palestince i osuđivala izraelske napade na Gazu.
Ministarstvo obrazovanja Luksemburga njene objave navodno je ocijenilo kao antisemitske i nespojive s obavezama javnog službenika. Kurtić to kategorično odbacuje. Tvrdi da nikada nije napadala Jevreje niti judaizam, nego politiku izraelske vlade i cionizam.
Protiv otkaza je pokrenula pravni postupak, dok su njeni bivši učenici, roditelji i pristalice organizovali proteste podrške.
PODRŠKA PALESTINI NIJE ISTO ŠTO I ANTISEMITIZAM
Ovdje jednu stvar treba jasno razdvojiti. Kritika izraelske vlade, njene vojske ili postupanja prema Palestincima sama po sebi nije mržnja prema Jevrejima. Izrael je država i njegova vlast mora biti podložna kritici kao i svaka druga vlast.
Ali isto tako, nije svaka objava automatski prihvatljiva samo zato što je predstavljena kao podrška Palestini. Ako govor prelazi u vrijeđanje, kolektivno optuživanje Jevreja ili širenje mržnje prema ljudima zbog njihove vjere i porijekla, onda više nije riječ o običnoj političkoj kritici.
Problem je što javnosti zasad nisu predstavljene sve sporne objave, kompletno obrazloženje Ministarstva niti sudska odluka. Zbog toga nije pošteno bez rezerve tvrditi da je Kurtić otpuštena isključivo zato što je podržala Palestinu.
To je njena verzija događaja, dok Ministarstvo tvrdi da je razlog bio sadržaj koji je ocijenilo antisemitskim.
Dok sud ne pregleda dokaze, niko sa strane ne može odgovorno donijeti konačnu presudu.
AKO NIJE ŠIRILA MRŽNJU, OTKAZ JE OPASAN PRESEDAN
Kurtić navodi da je otkaz dobila bez prethodnog upozorenja i da politički aktivizam nikada nije unosila u učionicu. Tvrdi i da su protiv nje korištene fotografije i snimci s privatnog profila te da njena odbrana nije ozbiljno razmotrena.
Prema njenim riječima, sve je počelo nakon što je postala javno prepoznatljiva zbog kampanje protiv prodaje izraelskih proizvoda.
Kurtić je i ranije bila aktivna u podršci Palestini. Početkom 2024. godine luksemburškom parlamentu predala je peticiju kojom je tražila da država prizna Palestinu. Dakle, njen aktivizam nije nastao preko noći niti se svodio na jednu slučajnu objavu.
Ako se na sudu pokaže da nije pozivala na mržnju, prijetila ili napadala Jevreje kao narod, onda otkaz djeluje kao veoma teška i nesrazmjerna kazna.
Državni službenik ima određene profesionalne obaveze, ali to ne znači da poslije radnog vremena mora postati osoba bez političkog stava, savjesti i glasa.
Takav presedan značio bi da nastavnik može govoriti protiv rata i stradanja civila samo dok se njegova poruka dopada vlastima.
ODLUKU TREBA DONIJETI NA OSNOVU RIJEČI, A NE ETIKETE
U ovom slučaju ne smije se suditi prema sloganu podržava Palestinu, ali ni prema etiketi antisemitizam. Treba otvoriti sporne objave, pročitati ih u cijelosti i utvrditi kome su bile usmjerene.
Ako je Kurtić kritikovala izraelsku vlast i stradanje civila, onda zbog toga nije smjela izgubiti posao.
Ako je vrijeđala Jevreje kao narod ili širila mržnju, onda Ministarstvo ima osnovu da reaguje. Ipak, čak se i tada mora provjeriti da li je otkaz bez upozorenja bio srazmjeran.
To je suština cijelog slučaja. Ne odlučuje se samo o poslu jedne učiteljice. Odlučuje se gdje završava profesionalna odgovornost, a gdje počinje kažnjavanje političkog mišljenja.
Sud će dati pravni odgovor. Do tada je jedino pošteno reći da postoje ozbiljni razlozi za sumnju da je kazna bila pretjerana, ali bez uvida u sve sporne objave nije odgovorno tvrditi da je slučaj potpuno jasan.
Izvori: Anadolu Agency, TRT Haber, Al Jazeera, Lëtzebuerger Land, Parlament Luksemburga, Preporod i Stav.
