Dok Evropska komisija priprema posebne mape puta za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, Bosna i Hercegovina i Srbija ostale su izvan tog kruga. Prema navodima iz rasprave u Odboru za vanjske poslove Evropskog parlamenta, obje države dijele mjesto u čekaonici za evropske integracije, ali s bitno različitim problemima.
Komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da bi Evropska unija do 2030. godine mogla primiti dvije ili tri nove članice. Istovremeno je naglasila da će u model postepene integracije moći ući samo kandidati koji ozbiljno rade na članstvu. U tom okviru Komisija bi krajem oktobra trebala predstaviti mape puta za četiri navedene zemlje.
BIH BEZ POMAKA U KLJUČNIM REFORMAMA
Kada je riječ o BiH, izostanak s liste povezuje se prije svega sa zastojem reformi i neispunjenim obavezama. Marta Kos je to opisala slikovito: mapa puta, kazala je, ima smisla samo ako je „automobil u pokretu“. Drugim riječima, Bruxelles očekuje konkretne poteze domaćih vlasti prije nego što ponudi detaljniji plan narednih koraka.
Generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH Haris Plakalo tvrdi da od marta 2024. nisu provedeni zakoni potrebni za početak pregovora te da je propao i Plan rasta. Naveo je i da BiH nema glavnog pregovarača. To su njegove ocjene iznesene u izvornom materijalu, ali oslikavaju dubinu političkog zastoja na evropskom putu.
Zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko upozorila je da BiH ne bi smjela ostati bez jasnih smjernica, posebno kada su u pitanju reforma Izbornog zakona i propisi potrebni za otvaranje pregovora. Ona smatra da bi institucije EU trebale preciznije definirati šta očekuju od BiH.
Problem, međutim, nije samo u tehničkim uvjetima. U BiH postoji deklarativna podrška članstvu u EU, ali se politički dogovori redovno lome na pitanju nadležnosti i sadržaja reformi. Lider SNSD-a Milorad Dodik otvoreno je odbacio pristup koji evropski put povezuje s, kako je naveo, ukidanjem Republike Srpske.
SRBIJA NA ČEKANJU ZBOG POLITIČKOG KURSA
Srbija također nije dobila mapu puta, ali prema izjavama Marte Kos razlog nije identičan onome u BiH. Ona je poručila da Beograd mora isporučiti više i da će se tek vidjeti koliko je nova vlast ozbiljna u vezi s evropskim putem.
Koordinatorica Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji u Srbiji Bojana Selaković ocijenila je da takav signal nije iznenađenje. Po njenom mišljenju, posljednjih mjeseci bilo je mnogo obećanja, a premalo vidljivih rezultata. Ona tvrdi i da je vlast proces pristupanja koristila u političke svrhe, dok potrebni pomaci u vanjskoj politici i unutrašnjim reformama nisu napravljeni.
To znači da Beograd, prema ovom tumačenju, nije trajno isključen iz procesa, ali je ostavljen da dokaže kakav će politički i reformski kurs zaista voditi.
PROŠIRENJE SVE VIŠE I GEOPOLITIČKO PITANJE
Uključivanje Ukrajine među zemlje za koje se pripremaju mape puta pokazuje da proširenje EU nije samo administrativno pitanje ispunjavanja poglavlja. Rat, sigurnost kontinenta i strateški interesi snažno utječu na tempo kojim pojedini kandidati napreduju.
EU pritom razmatra i promjene vlastitog sistema odlučivanja, uključujući širu primjenu glasanja kvalificiranom većinom u pojedinim pitanjima vanjske politike i sankcija. U opticaju su i modeli koji bi novim članicama mogli ograničiti određena prava ili zadržati sredstva ako ozbiljno krše načela vladavine prava.
Za BiH je poruka prilično jasna: bez zakona, institucija i političkog dogovora nema ni ubrzanja. Za Srbiju je poruka političkija, ali ne manje jasna: Bruxelles traži dokaze da evropski kurs nije samo retorika. Obje zemlje su, dakle, ostale izvan prvog kruga najavljenih mapa puta, samo što su do te tačke došle različitim putem.
N1 Beograd
