Iranske prijetnje koje niko ne smije ignorisati: Amerikanci u panici!

Američki mediji i zvaničnici sve glasnije upozoravaju na ozbiljnu eskalaciju tenzija na Bliskom istoku. Prema izvještajima New York Timesa, Iran je spreman na direktan vojni odgovor ukoliko Sjedinjene Američke Države odluče da se uključe u sukob sa Teheranom, podržavajući Izrael u ratnom sukobu.

Prema tajnim obavještajnim informacijama kojima su američki zvaničnici imali pristup, Teheran je naoružan do zuba balističkim raketama i drugim smrtonosnim oružjem koje je uskladišteno i spremno za napade na američke vojne baze u regionu. Ovo nije samo puka prijetnja — riječ je o realnoj i opasnoj prijetnji koja bi mogla odmah aktivirati jedan od najgorih ratnih sukoba u posljednjim decenijama.

U međuvremenu, SAD su podigle vojne kapacitete na visok nivo pripravnosti. Oko 30 aviona za dopunu goriva raspoređeno je u Evropi, što bi omogućilo američkim borbenim avionima veći domet i produženje operacija u zračnom prostoru Bliskog istoka. Ovo je naročito važno za potencijalne vazdušne napade na iranska nuklearna postrojenja, kao što je podzemni kompleks Fordo, za koji se smatra da je ključni dio iranskog nuklearnog programa.

Ali prijetnje nisu samo iz Irana. Američki zvaničnici strahuju da bi u slučaju vojnog sukoba eskalacija mogla prerasti u širi regionalni rat. Huti iz Jemena bi mogli obnoviti napade na komercijalne brodove u Crvenom moru, a proiranske milicije u Iraku i Siriji vjerojatno bi pojačale svoje napade na američke snage i baze u regionu.

Jedna od najvećih prijetnji je i mogućnost da Iran zatvori moreuz Hormuz, ključnu tačku za svjetsku naftnu trgovinu, postavljanjem morskih mina. To bi paralizovalo kretanje ratnih brodova SAD i dodatno poremetilo globalne energetske tokove, što bi imalo dalekosežne posljedice na ekonomiju i stabilnost širom svijeta.

Vojska SAD trenutno ima preko 40.000 vojnika raspoređenih na Bliskom istoku, sa bazama u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jordanu i Saudijskoj Arabiji, koje su stavljene u stanje visoke borbene pripravnosti.

Na iranskoj strani, dvojica visokih zvaničnika jasno su dali do znanja da će, ukoliko SAD direktno napadnu Iran u sklopu podrške Izraelu, odgovor biti brz i žestok. Prvi ciljevi bile bi američke baze u Iraku, što bi značilo početak još jednog velikog sukoba u nestabilnom regionu.

Ovo je trenutak kada se svijet drži u neizvjesnosti i sa strahom posmatra svaki potez velikih sila. Da li će SAD zaista krenuti u vojnu akciju ili će diplomatski kanali ipak prevladati? Jedno je sigurno — svaka odluka imaće posljedice koje se neće moći lako kontrolisati.

Praćenje ovog sukoba i razvoj događaja biće presudni za stabilnost Bliskog istoka i globalnu sigurnost.