Izrael se našao u centru nove međunarodne kontroverze nakon što je uvršten na crnu listu Ujedinjenih nacija za seksualno nasilje povezano s oružanim sukobima.
Ova odluka izazvala je oštre reakcije izraelskih vlasti, koje tvrde da se radi o politički motivisanom potezu bez uporišta u stvarnim činjenicama.
Prema dostupnim informacijama, na listi za 2026. godinu trebala bi se naći Izraelska zatvorska služba (IPS), dok Ujedinjene nacije razmatraju i eventualno uključivanje drugih izraelskih institucija u budućnosti.
Odluka dolazi nakon brojnih izvještaja organizacija za ljudska prava, međunarodnih posmatrača i medija koji su tokom proteklih mjeseci objavljivali navode o seksualnom nasilju nad palestinskim zatvorenicima i civilima tokom sukoba koji traje od oktobra 2023. godine.
Izraelski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Danny Danon oštro je odbacio optužbe. On tvrdi da je odluka donesena iz političkih razloga te da ne odražava stvarno stanje na terenu. Prema njegovim riječima, Izrael je nepravedno izdvojen dok se zanemaruju zločini drugih aktera u regiji.
Kao odgovor na potez Ujedinjenih nacija, Izrael je suspendovao odnose s uredom generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa. Time su dodatno pogoršani već napeti odnosi između izraelskih vlasti i vrha svjetske organizacije.
“Svi mrze Izrael zbog ovoga!” Procurili šokantni detalji razgovora Trumpa i Netanyahua
Ovo nije prvi put da dolazi do sukoba između Izraela i Ujedinjenih nacija. Posljednjih godina obje strane često su razmjenjivale optužbe zbog izvještaja o ljudskim pravima, vojnih operacija i postupanja prema civilnom stanovništvu.
Crna lista UN-a predstavlja ozbiljan međunarodni instrument kojim se označavaju akteri za koje postoje vjerodostojni navodi o seksualnom nasilju tokom oružanih sukoba. Na toj listi ranije su se nalazile različite vojne formacije, pobunjeničke grupe i državne institucije iz više zemalja svijeta.
Ipak, važno je naglasiti da samo uvrštavanje na listu ne predstavlja sudsku presudu niti konačan dokaz krivice. Ono znači da su UN procijenile kako postoje dovoljno ozbiljni navodi koji zahtijevaju međunarodni nadzor i dodatnu istragu.
Cijeli slučaj vjerovatno će dodatno produbiti političke podjele oko rata u Gazi i šireg izraelsko-palestinskog sukoba. Dok jedni tvrde da međunarodne institucije konačno počinju ozbiljnije istraživati navode o zlostavljanju Palestinaca, drugi smatraju da se prema Izraelu primjenjuju drugačiji kriteriji nego prema drugim državama i oružanim grupama.
Bez obzira na političke stavove, optužbe za seksualno nasilje spadaju među najteže koje se mogu pojaviti u ratnim okolnostima. Upravo zato će buduće istrage i eventualni dokazi imati ključnu ulogu u utvrđivanju odgovornosti i istine.
U vremenu kada je povjerenje među sukobljenim stranama gotovo potpuno nestalo, svaka nova optužba dodatno udaljava mogućnost trajnog mira i pomirenja.
Izvori: Jerusalem Post, izvještaji Ujedinjenih nacija, organizacije za ljudska prava.
