Trump zaustavio napad, Netanyahu na udaru: Izrael bruji o poniženju
Politička scena u Izraelu posljednjih dana izgleda jednako burno kao i situacija na terenu. Nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio da će Izrael odustati od planiranog napada na uporišta Hezbolaha u Bejrutu, uslijedila je prava lavina reakcija iz izraelske politike.
Premijer Benjamin Netanyahu našao se pod žestokim kritikama opozicije, ali i dijela svojih saveznika. Njegovi protivnici tvrde da je popustio pritisku iz Washingtona i dopustio da američka administracija praktično određuje izraelske vojne poteze.
U međuvremenu je objavljen novi dogovor o prekidu vatre između Izraela i Hezbolaha. Prema dostupnim informacijama, obje strane trebale bi obustaviti napade, iako se na terenu i dalje bilježe sporadični incidenti i međusobne optužbe.
Izbori se približavaju, a kritike postaju sve glasnije
Ova priča nije samo pitanje rata i sigurnosti. U pozadini se vodi i velika politička bitka. Izrael bi uskoro trebao izaći na izbore, a ankete pokazuju da Netanyahu više nema onu političku snagu koju je imao ranijih godina.
Njegovi rivali koriste svaku priliku da ga predstave kao lidera koji je izgubio inicijativu. Kritičari tvrde da država ne smije čekati dozvolu bilo koje strane sile kada odlučuje o vlastitoj sigurnosti.
Posebno je zanimljivo što kritike dolaze i iz desnog političkog spektra, od ljudi koji podržavaju još odlučniji vojni odgovor protiv Hezbolaha. Njihov argument je jednostavan: ako Izrael procijeni da postoji prijetnja, odluku treba donositi u Jerusalemu, a ne u Washingtonu.
S druge strane, Netanyahu i njegova vlada pokušavaju pokazati da nisu promijenili svoj stav te da će nastaviti reagirati na svaki napad koji dolazi iz Libanona.
Koliko Izrael može djelovati bez SAD-a?
Iza cijele rasprave krije se mnogo veće pitanje. Godinama su Sjedinjene Američke Države najvažniji politički, vojni i diplomatski saveznik Izraela. Ta podrška donosi ogromne koristi, ali istovremeno stvara i određenu zavisnost.
Zbog toga se sada u Izraelu vodi rasprava gdje je granica između savezništva i uticaja. Da li bliski saveznik ima pravo tražiti uzdržanost u vojnim operacijama ili to predstavlja miješanje u suverene odluke države?
To je pitanje koje ne dijeli samo političare nego i izraelsku javnost.
Više od vojnog pitanja
Ono što ovu priču čini posebno važnom jeste činjenica da se ne govori samo o jednom napadu ili jednom prekidu vatre. Radi se o odnosu snaga između dvije zemlje koje su decenijama povezane gotovo neraskidivim savezom.
Ako građani počnu vjerovati da ključne odluke donosi Washington umjesto izraelske vlade, politička cijena za Netanyahua mogla bi biti ogromna. Ako pak odbije američke zahtjeve, rizikuje sukob sa najvažnijim međunarodnim partnerom.
Zato se trenutno ne vodi samo borba protiv Hezbolaha nego i politička bitka za povjerenje birača.
A pitanje koje ostaje otvoreno glasi: može li jedan izraelski premijer voditi rat po vlastitim pravilima ako se ona ne poklapaju sa željama Washingtona? I hoće li birači kazniti Netanyahua zbog popuštanja ili ga nagraditi zbog izbjegavanja još veće eskalacije?
Izvor: Jutarnji.hr
