Milorad Dodik poručio građanima: „Malo prištedite i biće lakše svima“

Komemtar: Izjava da građani treba „malo da prištede“ kako bi svima bilo lakše na prvi pogled zvuči kao savjet iz kućne ekonomije. Međutim, kada takva poruka dolazi od političkog vrha, onda ona zapravo govori mnogo više o stanju u kojem se društvo nalazi.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik apelovao je na građane Republike Srpske da racionalnije troše i štede, uz objašnjenje da država ima relativno nisku stopu PDV-a. Na papiru to možda zvuči kao odgovorna poruka. Ali u praksi, za mnoge građane ona može djelovati pomalo ironično.
Jer ljudi na ovim prostorima već godinama „prištede“ gdje god mogu. Štedi se na odjeći, na odmoru, na automobilu, a često i na stvarima koje nikako ne bi smjele biti luksuz – poput zdravlja ili kvalitetne hrane. U takvoj realnosti, savjet političara da se još malo stegne kaiš lako zvuči kao rečenica koja dolazi iz potpuno drugačijeg svijeta.
Posebno je zanimljivo što se ekonomska poruka brzo pretvorila u geopolitičku lekciju. U istom obraćanju Dodik je govorio o globalnim odnosima i otvoreno stao na stranu Vladimir Putin u vezi rata u Ukrajini, dok je spomenuo i američkog predsjednika Donald Trump. Takav skok sa kućnog budžeta na svjetsku politiku možda najbolje pokazuje kako se u domaćoj politici često miješaju lokalni problemi i globalne teme.
Građanina koji pokušava preživjeti mjesec s platom ipak najviše zanima jedno jednostavno pitanje: da li će mu račun za struju, gorivo ili hranu biti veći ili manji. U tim trenucima rasprave o NATO-u, Rusiji ili velikim svjetskim strategijama djeluju prilično daleko.
Najkontroverzniji dio izjave ipak je opis Bosne i Hercegovine kao „raspadnute lešine“. Takva retorika možda donosi političke poene kod dijela birača, ali teško može pomoći stvarnom rješavanju problema. Kada politički govor postane stalna borba teških riječi, prostor za ozbiljan razgovor o ekonomiji i životnom standardu postaje sve manji.
Na kraju ostaje stari paradoks balkanske politike: od građana se traži strpljenje, štednja i razumijevanje, dok političke rasprave sve češće liče na geopolitičke manifestacije.
A građani, kao i uvijek, ostaju između velikih riječi i malih novčanika.



