Rubio žestoko prozvao NATO: “Zašto ste s nama ako nećete pomoći?”
Rubio proziva NATO zbog Irana: Amerika traži pomoć, Evropa ne želi tuđi rat na svojim leđima
Kad Amerika kaže NATO saveznicima: “Zašto ste s nama ako nam nećete pomoći?”, to više nije obična diplomatska nervoza. To je pukotina u savezu koji se decenijama predstavlja kao čeličan. A najgore je što se sve dešava usred sukoba s Iranom, gdje jedan pogrešan potez može zapaliti Bliski istok i udariti po cijelom svijetu.
Američki državni tajnik Marco Rubio kritikovao je NATO zemlje jer, kako kaže, “odbijaju bilo šta poduzeti” da pomognu SAD-u u ratu s Iranom. Naglasio je da Trump od saveznika ne traži slanje vojske ili borbenih aviona, ali da ih ljuti što ne žele pružiti ni drugu vrstu podrške. Prema Jutarnjem listu i Hini, SAD i Izrael pokrenuli su napade na Iran 28. februara, bez prethodnog Trumpovog konsultovanja s NATO-om.
NATO nije dugme koje Amerika pritisne kad joj zatreba
Rubio je pogodio jednu bolnu tačku. NATO jeste savez. Ali pitanje je: savez za odbranu ili savez za svaku američku vojnu avanturu? Tu nastaje veliki problem.
Ako Amerika sama odluči da napadne Iran, bez ozbiljnog dogovora sa saveznicima, onda ne može poslije očekivati da svi automatski stanu u red i kažu: “Samo recite šta treba.” Evropa se već opekla u ratovima koji su počinjali velikim riječima, a završavali haosom, izbjeglicama, skupom energijom i političkim lomovima.
Jutarnji navodi da su ključni evropski saveznici doveli u pitanje nužnost rata, posebno američko-izraelske tvrdnje o neposrednoj iranskoj nuklearnoj prijetnji. Španjolski premijer Pedro Sánchez rat je nazvao nezakonitim i uskratio američkim avionima korištenje baza u toj zemlji.
I tu Rubio postavlja pitanje koje zvuči grubo, ali je politički jasno: ako SAD ne može koristiti baze saveznika kad joj zatrebaju, čemu onda NATO? Anadolu je ranije prenio njegovu izjavu da će Washington možda morati preispitati vrijednost NATO-a nakon rata s Iranom, jer neke članice nisu dozvolile korištenje baza i zračnog prostora.
Svi se boje Irana, ali niko ne želi platiti cijenu rata
Ovdje nije stvar u tome da Evropa voli Iran. Ne voli. Mnoge NATO zemlje dijele stav da Iran ne smije imati nuklearno oružje. Ali jedno je politički pritisak, sankcije i diplomatija. Drugo je rat koji može zatvoriti Hormuški tjesnac, podići cijene nafte i uvući pola svijeta u krizu.
Reuters piše da je Rubio poručio kako NATO mora biti dobar za sve uključene, uz jasna očekivanja unutar saveza. Istovremeno je rekao da bi iranski sistem naplate prolaza kroz Hormuz bio neprihvatljiv i da bi takav potez praktično uništio diplomatski dogovor s Teheranom.
Zato ova kriza nije samo vojna. Ovo je test povjerenja između Amerike i Evrope. Amerika traži lojalnost. Evropa traži da je se pita prije rata. A Iran koristi svaku pukotinu među protivnicima da dobije prostor za pregovore ili pritisak.
Najopasnije je što običan narod opet nema ništa od velikih parola. Ako se saveznici posvađaju, cijenu će platiti tržišta, gorivo, hrana i sigurnost. Političari će se prepirati o strategiji, a narod će gledati kako mu račun za život raste.
NATO sada ne puca odjednom. Ali škripi. I kad savez počne škripati usred rata, to je znak da problem nije samo Iran. Problem je što više ni saveznici ne vjeruju jedni drugima kao nekad.
Izvori:
Jutarnji list/Hina; Reuters; Anadolu Agency; Al Jazeera.
