Energetski zaokret: Zaljev pokušava zaobići Hormuz
Sve više pokazatelja govori da se države Perzijskog zaljeva pripremaju za dugoročnu promjenu energetskih pravaca, posebno nakon ponovljenih tenzija i blokada Hormuškog moreuza. Prema navodima iz više izvora, Sjedinjene Američke Države podržavaju projekte koji bi trebali smanjiti zavisnost svijeta od ovog uskog i strateški osjetljivog prolaza.
U centru priče nalaze se Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija, koje ubrzano razvijaju naftovode i alternativne rute za izvoz nafte. Cilj je jasan – omogućiti izvoz energije bez prolaska kroz Hormuz, koji je godinama jedna od najvećih tačaka globalnog rizika.
Nafta bez Hormuza
Emirati, kroz svoju državnu naftnu kompaniju ADNOC, već rade na projektu koji bi značajno povećao kapacitet izvoza preko luke Fujairah, koja se nalazi s druge strane Hormuškog moreuza, u Omanskom zaljevu. Time se praktično zaobilazi najosjetljivija tačka u regionu.
Procjene govore da bi novi sistemi mogli biti operativni oko 2027. godine, što bi dugoročno promijenilo način na koji se nafta iz Zaljeva isporučuje globalnim tržištima.
Saudijska Arabija već ima sličan sistem – naftovod koji povezuje unutrašnjost zemlje s lukama na Crvenom moru, čime se također smanjuje zavisnost od Hormuza.
Američki interes: manje rizika, stabilnije tržište
Iz Washingtona dolazi jasna poruka: Hormuški moreuz više ne smije biti “tačka ucjene” za globalno energetsko tržište. Američki ministar energetike Chris Wright poručio je da će njegov značaj vremenom opadati jer zemlje regiona razvijaju alternativne rute.
U suštini, američka strategija ide u pravcu smanjenja rizika od novih blokada, koje su u prošlosti već izazivale nagle skokove cijena nafte i poremećaje u globalnoj ekonomiji.
Netanyahu bijesan? Trump navodno pregovara s Iranom iza leđa Izraela
Jedan od ključnih argumenata zagovornika ovih projekata jeste da previše svjetske energije prolazi kroz jedno usko grlo, što ostavlja globalno tržište ranjivim na političke i vojne krize.
Koliko je realno “brisanje” Hormuza?
Iako se često koristi dramatična formulacija da se Hormuz “zaobilazi” ili čak “obrisuje” iz energetske slike, realnost je nešto složenija. Čak i uz nove naftovode, veliki dio izvoza i dalje će zavisiti od pomorskih ruta kroz region.
Hormuz neće nestati iz igre, ali bi mogao izgubiti dio svoje strateške moći. To znači manje mogućnosti za potpunu blokadu, ali ne i kraj njegove važnosti.
Ostaje ključno pitanje: ako se energetska mapa Bliskog istoka zaista promijeni, da li će to donijeti veću stabilnost – ili će se sukobi samo premjestiti na druge tačke kontrole?
I drugo: da li svijet zapravo smanjuje rizik, ili samo stvara nove geopolitičke osjetljive tačke koje tek treba testirati u krizama?
