Cvitanović pritisnuo Zagreb: Hrvati u BiH traže zaštitu, ali pitanje je ko će platiti cijenu novih zahtjeva
Kako prenosi Slobodna Bosna, predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović uputio je javni proglas prema vrhu Republike Hrvatske, tražeći da Zagreb službeno, jasno i diplomatski stane iza prava Hrvata u Bosni i Hercegovini. U središtu njegove poruke je zahtjev za podršku hrvatskoj izbornoj jedinici u Federaciji BiH, koju predstavlja kao evropski model i kao rješenje za dugogodišnje političko nezadovoljstvo Hrvata u BiH.
I odmah da kažemo narodski: ovo nije mala izjava, niti obična stranačka poruka. Ovo je politički pritisak prema Zagrebu, ali i poruka prema Sarajevu, Briselu i međunarodnoj zajednici. Cvitanović ne traži samo podršku. On traži da se Hrvatska aktivno uključi i da prestane, kako on tvrdi, gledati sa strane.
“Druge prilike nećemo imati” – poruka koja nije slučajno izabrana
Cvitanović u svom obraćanju poručuje da je vrijeme za konkretne poteze i da Hrvati u BiH više ne žele čekati. Njegova glavna teza je da se hrvatski narod u BiH našao u Federaciji BiH uz snažnu ulogu Republike Hrvatske, te da Zagreb zbog toga ima političku, pravnu i historijsku obavezu prema Hrvatima u BiH.
On tvrdi da se Hrvati ne bi odrekli Herceg-Bosne i pristali na Federaciju BiH da to od njih nije tražila Hrvatska. To je najteži dio njegove poruke, jer njime praktično govori: ako ste nas tada uveli u ovaj aranžman, sada nas nemate pravo ostaviti same.
U svojih šest zahtjeva traži podršku hrvatskoj izbornoj jedinici, diplomatsko djelovanje prema međunarodnim akterima, uslovljavanje evropskog puta BiH rješavanjem hrvatskog pitanja, ali i oštriji odnos prema onima koje naziva nosiocima antihrvatskih politika.
Izborni zakon opet u centru političke oluje
Suština svega je stara politička rana u BiH: izbor predstavnika i pitanje legitimnog predstavljanja. Hrvatska politika u BiH godinama tvrdi da brojniji narod ne smije birati predstavnike Hrvatima. S druge strane, građanske i probosanske stranke upozoravaju da se iza takvih modela često krije dodatna etnička podjela zemlje.
I tu nastaje čvor koji se ne raspetljava već decenijama. Jedni govore da bez legitimnog predstavljanja nema ravnopravnosti. Drugi tvrde da dodatne izborne jedinice mogu cementirati etničke torove i dodatno udaljiti BiH od građanskog modela države.
Narod, međutim, ima pravo postaviti jedno jednostavno pitanje: da li se ovdje zaista traži rješenje za ljude, ili se ponovo traži nova politička formula za stranke?
Jer običan čovjek, bio Hrvat, Bošnjak, Srbin ili Ostali, od velikih političkih proglasa rijetko dobije bolji život. Dobije novu krizu, novu svađu, nove blokade i još jednu rundu straha.
Zagreb je sada prozvan, ali BiH ostaje taoc dogovora kojih nema
Cvitanovićeva poruka je jasna: Hrvatska mora prestati biti samo deklarativni zaštitnik Hrvata u BiH i mora početi konkretno djelovati. Ali tu se otvara i ozbiljno pitanje: koliko vanjsko miješanje može pomoći BiH, a koliko dodatno zapaliti političku scenu?
Ako Zagreb snažno uđe u ovu priču, reakcije u Sarajevu će biti burne. Ako ne uđe, dio hrvatske politike u BiH će tvrditi da ih je Hrvatska ostavila. Ako međunarodna zajednica nastavi odgađati rješenje, BiH ostaje u istom začaranom krugu.
Zato je ovo više od jednog proglasa. Ovo je najava nove političke bitke oko izbornog zakona, Federacije BiH i odnosa Hrvatske prema Hrvatima u BiH.
Na kraju, narod ne treba nasjedati na parole bez pitanja. Ako se već govori o pravima naroda, onda neka se jasno kaže i šta to znači za svakog čovjeka koji živi u ovoj zemlji. Hoće li imati sigurniji život, bolju platu, manje blokada i više pravde? Ili ćemo dobiti samo još jednu veliku političku priču u kojoj obični ljudi opet ostaju zadnji?
Izvor: Slobodna Bosna
