Trump aktivirao gotovo zaboravljeni zakon i otvorio novi trgovinski rat: Posljedice bi mogle osjetiti milijuni ljudi
Odluka Donalda Trumpa da uvede carine od čak 50 posto na većinu robe iz Kanade predstavlja jedan od najagresivnijih trgovinskih poteza njegove administracije. Iako Washington tvrdi da štiti američku privredu od, kako navodi, nepravednih kanadskih trgovinskih praksi, mnogi ekonomisti upozoravaju da bi cijenu ovog sukoba mogli platiti upravo građani i kompanije s obje strane granice.
Posebnu pažnju izazvala je činjenica da je Trump posegnuo za Odjeljkom 338 Zakona o trgovini iz 1930. godine, odredbom koja je decenijama bila praktično zaboravljena i koja se smatra jednom od najkontroverznijih trgovinskih ovlasti američkog predsjednika.
NOVI CARINSKI RAT IZMEĐU DVA BLISKA SAVEZNIKA
Sjedinjene Američke Države i Kanada imaju jednu od najvećih trgovinskih razmjena na svijetu. Svakodnevno preko zajedničke granice prolaze milijarde dolara vrijedne robe, a hiljade kompanija posluju kao dio zajedničkih proizvodnih lanaca.
Zbog toga bi carine od 50 posto mogle pogoditi mnogo više od nekoliko industrija.
Američka administracija optužuje Kanadu za diskriminaciju američkih automobila, alkoholnih pića i mliječnih proizvoda, dok istovremeno navodi da je Ottawa odgovorila protumjerama na ranije američke carine.
Međutim, trgovinski ratovi rijetko imaju samo jednog gubitnika. Veće carine često znače skuplje proizvode, veće troškove za kompanije i dodatni inflatorni pritisak koji na kraju osjete potrošači.
ODLUKA KOJA OTVARA OPASAN PRESedan
Posebno je zanimljivo što je Trump aktivirao zakonsku odredbu za koju su pojedini američki političari ranije upozoravali da bi mogla biti iskorištena za jednostrano nametanje visokih carina.
Takav potez pokazuje koliko američka trgovinska politika postaje sve agresivnija i manje predvidiva.
Iako dio robe, poput energenata, potaše i pojedinih kritičnih minerala, neće biti obuhvaćen novim carinama, veliki broj proizvoda više neće imati zaštitu koju je ranije pružao trgovinski sporazum između SAD-a, Kanade i Meksika.
Time se otvara prostor za dugotrajne trgovinske sporove koji bi mogli trajati godinama.
EKONOMIJA ĆE PRVA OSJETITI POSLJEDICE
Trump smatra da će ovakvim pritiskom natjerati Kanadu na ustupke u novim trgovinskim pregovorima. Međutim, iskustvo pokazuje da trgovinski ratovi često proizvode lančanu reakciju.
Kanada bi mogla odgovoriti novim carinama na američke proizvode, što bi dodatno pogodilo proizvođače s obje strane granice.
Investitori ne vole neizvjesnost, kompanije odgađaju ulaganja, a potrošači se suočavaju s višim cijenama. Upravo zbog toga mnogi ekonomisti upozoravaju da ovakvi potezi mogu usporiti privredni rast i povećati inflaciju u trenutku kada se svjetska ekonomija još oporavlja od prethodnih kriza.
KOMENTAR
Trump svoju ekonomsku politiku gradi na uvjerenju da će snažan pritisak natjerati druge države na ustupke. Nekada takva strategija može donijeti rezultate za pregovaračkim stolom, ali nosi i ozbiljan rizik.
Kada dvije velike ekonomije počnu uzvraćati jedna drugoj carinama, pobjednika gotovo da nema. Na kraju najveći račun često plate građani kroz skuplje proizvode, sporiji ekonomski rast i veću neizvjesnost na tržištu.
Izvor: Slobodna Bosna
