Elektroprivreda BiH troši rezerve dok proizvodnja pada: Ko će na kraju platiti račun
Kad najveća elektroenergetska kompanija u Federaciji BiH godinama proizvodi manje struje nego što joj je potrebno, a razliku kupuje na skupom tržištu, onda pitanje više nije postoji li problem. Pitanje je koliko je problem dubok i koliko će njegovo rješavanje koštati građane.
Energetski stručnjak Almir Bečarević iznio je tokom gostovanja na Hayat televiziji ozbiljne optužbe o finansijskom stanju Elektroprivrede BiH. Tvrdi da je kompanija u svega nekoliko godina potrošila stotine miliona maraka akumulirane dobiti, oročenih sredstava i rezervi.
Njegove najteže tvrdnje, uključujući navode da se plate isplaćuju iz kratkoročnih kredita, zasad nisu službeno potvrđene. Međutim, javno dostupni podaci pokazuju da razloga za zabrinutost zaista ima.
Gubitak potvrđen, proizvodnja ozbiljno podbacila
Elektroprivreda BiH je 2025. godinu završila s gubitkom od 52,38 miliona KM, uz ukupan prihod od približno 1,46 milijardi maraka.
Kompanija je proizvela oko 4.808 gigavatsati električne energije. Nedostatak uglja i nepovoljna hidrološka situacija doveli su do toga da vlastita proizvodnja ne bude dovoljna za potrebe kupaca, pa je Elektroprivreda morala dodatno kupovati struju na tržištu.
Zvanični podaci potvrđuju da je količina kupljene električne energije značajno premašila prvobitni plan. Upravo su skupa nabavka struje i slaba proizvodnja navedeni kao glavni uzroci gubitka.
Drugim riječima, kompanija koja bi trebala proizvoditi i prodavati struju sve više novca troši da bi struju kupila od drugih i ispunila svoje obaveze prema potrošačima.
To nije održiv poslovni model.
Rezerve se koriste za pokrivanje minusa
Skupština Elektroprivrede BiH odlučila je da se više od 50 miliona KM gubitka iz redovnog poslovanja pokrije iz kapitalnih rezervi.
Prema službenim podacima, kapitalne rezerve su prije pokrića gubitka iznosile oko 370,3 miliona KM. To pokazuje da kompanija još raspolaže značajnim rezervama, pa se ne može doslovno tvrditi da je sve nestalo.
Međutim, suština Bečarevićevog upozorenja ostaje ozbiljna: rezerve se ne povećavaju, nego se koriste za pokrivanje tekućih gubitaka.
Rezerva postoji upravo zato da kompaniju zaštiti u kriznim situacijama. Problem nastaje kada kriza prestane biti privremena i postane uobičajeni način poslovanja.
Ako se proizvodnja ne popravi, rudnici ne stabilizuju i zavisnost od uvoza ne smanji, svaki naredni gubitak pojest će novi dio novca koji je godinama stvaran.
Građanima se priča o stabilnosti, ali brojke upozoravaju
Elektroprivreda navodi da je tokom cijele godine uredno snabdijevala kupce, poslovala likvidno i uložila oko 151 milion KM u osnovnu djelatnost.
To su važne činjenice i ne treba ih zanemariti. Svjetla nisu ugašena, snabdijevanje nije prekinuto, a kompanija još nije pred finansijskim slomom.
Ali nije dovoljno reći da je sistem stabilan samo zato što struja trenutno dolazi do utičnice.
Prava stabilnost znači da kompanija proizvodi dovoljno energije, ulaže u nove kapacitete, ima pouzdane rudnike i ne mora svake godine trošiti desetine ili stotine miliona na uvoz.
Bečarević je gubitke i potrošeni novac uporedio s vrijednošću dvije nove elektrane. To je slikovita procjena, a ne precizan finansijski obračun. Ipak, dobro pokazuje šta se gubi kada se novac troši na pokrivanje problema umjesto na nove proizvodne kapacitete.
Komentar
Najlakše je građanima reći da nema razloga za paniku jer struje još ima. Ali ozbiljna država ne čeka da nastupi mrak da bi priznala da nešto nije u redu.
Zvanični izvještaj potvrđuje gubitak, pad proizvodnje, povećanu kupovinu struje i korištenje rezervi. To su dovoljno ozbiljni podaci i bez političkog dramatizovanja.
Od uprave Elektroprivrede BiH i Vlade FBiH građani trebaju dobiti jasne odgovore: koliko je novca bilo na računima 2023. godine, koliko ga ima danas, koliko je potrošeno na uvoz struje i kakav je plan da se taj trend zaustavi.
Jer kada se rezerve javnog preduzeća potroše, račun rijetko završi kod direktora i ministara. Na kraju ga obično dobiju građani kroz skuplju struju.
Izvor: Hayat, Elektroprivreda BiH
