Deset federalnih jedinica umjesto sadašnjih entiteta, snažnija državna vlast i Sarajevo kao glavni grad — to je prijedlog novog uređenja Bosne i Hercegovine koji je javno predstavio austrijski aktivista i zagovornik proširenja NATO-a Günther Fehlinger.
Njegova objava od 5. septembra 2026. zagovara jednu državu s deset ravnopravnih federalnih jedinica, bez otcjepljenja i podjele zemlje. Zato izraz „procurila karta“ treba uzeti s rezervom: prijedlog je autor javno objavio na društvenim mrežama.
Šta bi se promijenilo
Prema prikazu prijedloga koji je objavila „Slobodna Bosna“, postojeću entitetsku organizaciju zamijenile bi jedinice Una–Sana sa sjedištem u Bihaću, Krajina u Banjoj Luci, Posavina u Brčkom, Drina u Višegradu, Soli u Tuzli, Centralna Bosna u Zenici, Vrhbosna u Sarajevu, Tropolje u Livnu, Zapadna Hercegovina u Mostaru i Istočna Hercegovina u Trebinju.
Sarajevo bi ostalo glavni grad države. Federalna vlast preuzela bi ključne poslove vanjske politike, odbrane, evropskih i NATO integracija, državljanstva, granica, carina, saveznog pravosuđa i infrastrukture. Regionalnim jedinicama pripali bi obrazovanje, zdravstvena administracija, kultura, regionalni razvoj i lokalna samouprava.
Autor model predstavlja kao način da se etničke podjele zamijene teritorijalnim federalizmom i ravnopravnim građanstvom. To su ciljevi njegovog prijedloga, čija provedivost tek zahtijeva ozbiljnu političku, pravnu i finansijsku analizu.
Fehlinger ne govori u ime NATO-a ili EU
Naziv Austrijskog komiteta za proširenje NATO-a može kod čitalaca stvoriti pogrešan utisak da prijedlog dolazi iz samog Saveza. Fehlinger je zagovornik njegovog proširenja, ali ne predstavlja NATO niti institucije Evropske unije. Tu razliku ranije je potvrdila i Reutersova provjera činjenica.
„Slobodna Bosna“, pozivajući se na svoje izvore, navodi da je dokument dostavljen adresama u Bruxellesu. Međutim, u pregledanim izvorima nije pronađena javna potvrda da su EU ili NATO ovaj model prihvatili ili pokrenuli službeni postupak njegovog razmatranja.
Poslati prijedlog nekoj instituciji i dobiti njenu podršku dvije su različite stvari. Ni medijsko prenošenje karte samo po sebi ne znači da se priprema promjena Ustava.
Građanima treba odgovor šta dobijaju
Najvažnije pitanje nije kako obojiti kartu, nego kako bi nova organizacija utjecala na svakodnevni život. Bi li građani lakše dolazili do liječenja, imali manje administrativnih prepreka i odgovorniju vlast? Koliko bi institucija bilo ukinuto, koliko osnovano i koliko bi sve koštalo?
Deset jedinica ne znači automatski ni jeftiniju ni skuplju državu. To zavisi od nadležnosti, broja nivoa vlasti, finansiranja i institucija koje bi zamijenile postojeće.
Za ustavnu promjenu potreban je propisani parlamentarni postupak. Član X Ustava BiH predviđa odluku Parlamentarne skupštine, uključujući dvotrećinsku većinu prisutnih poslanika koji glasaju u Predstavničkom domu.
Fehlingerov prijedlog može biti povod za raspravu. Njegova vrijednost, međutim, zavisit će od konkretnih odgovora i podrške unutar BiH. Građanima je potrebna država koja radi — a to nijedna nova karta sama ne garantuje.
