Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković poručio je da se regionalna sigurnost ne može posmatrati selektivno. Na sastanku Partnerske komisije Američko-jadranske povelje (A5) u Njujorku upozorio je da, uz energetske i hibridne izazove, pažnju treba usmjeriti i na postupke za koje tvrdi da dolaze iz Srbije.
Radni sastanak održan je 23. septembra 2026. godine na marginama 81. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Kako se navodi, među glavnim temama bili su energetska sigurnost, otpornost država na prijetnje i jačanje regionalne saradnje.
SIGURNOST I ODNOS PREMA RATNIM ZLOČINIMA
Konaković je rekao da su energetska stabilnost, otpornost institucija i odgovor na hibridne prijetnje međusobno povezani te da direktno utiču na nacionalnu i regionalnu sigurnost BiH.
U obraćanju se posebno osvrnuo na događaje u Srbiji povezane s organizacijom sahrane pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Prema njegovim navodima, u organizaciji su korišteni državni resursi Srbije, uključujući angažman Vojske Srbije i avion Vlade Srbije za transport tijela.
Ministar je ocijenio da bi bilo pogrešno govoriti o drugim prijetnjama, a zanemariti ono što je nazvao direktnom prijetnjom iz Srbije. Osvrnuo se i na pokušaje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se distancira od odgovornosti za angažman vojske.
Konaković je pritom citirao član 17. Zakona o Vojsci Srbije, prema kojem predsjednik Republike odlučuje o upotrebi Vojske Srbije i njome komanduje u miru i ratu. Njegov stav je da uključivanje državnih organa i vojske u ovaj događaj treba posmatrati u širem okviru odnosa prema ratnim zločinima i regionalnoj pravosudnoj saradnji.
PODSJETIO NA PREDMETE KOJI ČEKAJU PRAVDU
Šef bh. diplomatije podsjetio je i na slučajeve osoba osuđenih ili optuženih za ratne zločine u BiH, a koje se, kako je naveo, godinama nalaze u Srbiji van domašaja pravosudnih institucija BiH.
Kao primjer izdvojio je Novaka Đukića, kojeg je Sud BiH pravosnažno osudio na 20 godina zatvora za zločin na tuzlanskoj Kapiji, kada je ubijen 71 civil, a ranjeno 240 osoba. Konaković je naveo da Đukić nakon odlaska u Srbiju nije izdržao kaznu izrečenu u BiH.
Spomenuo je i Duška Kornjaču i Tomislava Kovača, koje je povezao s predmetima pred pravosudnim institucijama BiH koji se odnose na ratne zločine, odnosno genocid u Srebrenici. Naglasio je da, prema njegovim riječima, nije riječ o političkim konstrukcijama nego o presudama, optužnicama i predmetima koje su evidentirale pravosudne institucije i Evropska komisija.
JUŽNA INTERKONEKCIJA KAO STRATEŠKO PITANJE
Osim sigurnosnih pitanja, Konaković je govorio i o energetskoj sigurnosti BiH. Posebno je istakao projekat Južne plinske interkonekcije s Hrvatskom, ocijenivši ga važnom strateškom inicijativom za zemlju.
Prema njegovoj ocjeni, vrijednost projekta nije samo u novom plinovodu. On bi, kako je naveo, mogao otvoriti alternativni pravac snabdijevanja, doprinijeti diversifikaciji izvora energije i snažnije povezati BiH s evropskim energetskim sistemom.
Američko-jadransku povelju Konaković vidi kao prostor koji može imati i praktičnu ulogu: za razmjenu iskustava, jačanje preventivnih kapaciteta i međusobnu podršku država suočenih sa sličnim sigurnosnim ranjivostima.
