SLUŽBENA VOZILA NAPRAVILA 62 PREKRŠAJA, A NIKO NIJE KAŽNJEN: OBJAŠNJENJE MUP-a OTVORILO NOVA PITANJA
Službenim vozilima državnih institucija od početka 2023. godine na području Unsko-sanskog kantona evidentirana su 62 saobraćajna prekršaja, ali nijednom vozaču nije izdat prekršajni nalog niti je naplaćena kazna, pise Faktor..
Podaci su objavljeni u odgovoru Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona na poslaničko pitanje o prekršajima koje su počinila vozila institucija Bosne i Hercegovine.
Najviše prekršaja evidentirano je kod vozila Državne agencije za istrage i zaštitu, ukupno 16. Slijede Direkcija za koordinaciju policijskih tijela sa 11 i Obavještajno-sigurnosna agencija BiH sa deset prekršaja.
DUGA LISTA DRŽAVNIH INSTITUCIJA
Vozila Granične policije BiH evidentirana su u sedam prekršaja, dok je vozilima Službe za poslove sa strancima pripisano šest slučajeva.
Ministarstvo odbrane BiH imalo je pet evidentiranih prekršaja, a Parlamentarna skupština BiH četiri.
Po jedan prekršaj zabilježen je kod vozila Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice te Ministarstva pravde BiH.
Kada se sve sabere, riječ je o 62 slučaja u kojima su policajci registrovali prekršaj, ali vozači na kraju nisu dobili kazne.
ZAŠTO NIKO NIJE KAŽNJEN?
Iz MUP-a USK objasnili su da vozačima nisu izdati prekršajni nalozi jer se zakonske odredbe o ograničenju brzine ne primjenjuju na vozila pod pratnjom i vozila s prvenstvom prolaza dok obavljaju službeni zadatak.
Policajci su o svakom slučaju sačinili službene zabilješke.
Takvo obrazloženje može biti zakonski utemeljeno, ali ne daje odgovor na sva pitanja. Javnosti nije objašnjeno jesu li sva evidentirana vozila u trenutku prekršaja zaista bila na hitnom zadatku, jesu li koristila svjetlosnu i zvučnu signalizaciju i ko je naknadno provjeravao opravdanost njihovog postupanja.
Službeno vozilo samo po sebi nema pravo ignorisati saobraćajna pravila. Poseban položaj imaju vozila pod pratnjom i vozila s prvenstvom prolaza, ali samo pod zakonom propisanim uslovima.
SLUŽBENA ZABILJEŠKA UMJESTO KAZNE
Posebno je zanimljivo da je policija prekršaje ipak evidentirala i o njima sačinila zabilješke.
To znači da su radari ili policijski službenici registrovali postupanje koje bi za običnog vozača najvjerovatnije završilo prekršajnim nalogom. Razlika je u tome što je nakon provjere zaključeno da ne postoje uslovi za kažnjavanje službenih vozača.
Upravo tu nastaje prostor za sumnju građana.
Kada običnog vozača snimi radar, od njega se očekuje da kaznu plati ili pred sudom dokaže da nije odgovoran. Kada je riječ o službenom vozilu, javnost dobija samo informaciju da je napravljena zabilješka i da nalog nije izdat.
Bez objavljivanja dodatnih podataka teško je procijeniti jesu li izuzeci opravdano primijenjeni u svih 62 slučaja.
KOMENTAR
Možda su svi vozači zaista žurili na ozbiljne zadatke. Možda su štitili važne osobe, išli u akciju ili odgovarali na sigurnosnu prijetnju.
Ali 62 prekršaja bez ijedne kazne sasvim opravdano izazivaju pitanje jesu li baš svaki put postojali zakonski razlozi.
Građani ne traže da policija i sigurnosne agencije tokom hitnih intervencija voze kao na nedjeljnom izletu. Jasno je da određeni poslovi zahtijevaju brzinu i prvenstvo prolaza.
Ono što građani imaju pravo tražiti jeste provjerljiv odgovor: ko je bio u vozilu, kakav je zadatak obavljan i ko je utvrdio da je prekoračenje brzine bilo opravdano.
Zakon mora omogućiti policiji da brzo reaguje, ali ne smije službena registracija postati univerzalna propusnica za izbjegavanje odgovornosti.
Kada se običnom čovjeku za nekoliko kilometara prekoračenja brzine pošalje kazna na kućnu adresu, a 62 službena prekršaja završe samo u bilježnici, vlast ne treba biti iznenađena što građani počnu vjerovati da na cestama ipak ne vrijede ista pravila za sve.
Izvor: Faktor
