Balkan ulazi u osjetljiv politički period, a spoj izbornih procesa, zaoštrenih odnosa među državama i neusklađenog djelovanja međunarodnih aktera mogao bi dodatno uzdrmati regiju. Takvu procjenu iznosi komentar koji prenosi Finanz und Wirtschaft, uz upozorenje da i ograničeni sukobi mogu imati posljedice daleko izvan granica pojedinih država.
Važno je naglasiti da se radi o autorskom komentaru i procjenama njegovog autora, a ne o nezavisno potvrđenom izvještaju o najavljenim događajima ili sigurnosnim prijetnjama.
IZBORI I STARE PODJELE
Autor smatra da se u Bosni i Hercegovini ponovo jača politika koja se oslanja na ratne traume i nacionalne podjele. Kao ilustraciju navodi tvrdnju o poluzvaničnoj sahrani Ratka Mladića u Beogradu, kao i činjenicu da ga dio Srba u BiH i dalje veliča. Takvi događaji, prema toj ocjeni, dodatno opterećuju odnose Sarajeva i Beograda.
Komentar upozorava i na predstojeće izbore u BiH. Prema autorovoj procjeni, njihov ishod mogao bi otvoriti prostor za povezivanje političkih opcija koje zastupaju tvrđe srpske i hrvatske stavove, s ciljem promjene odnosa snaga u zemlji. U takvom scenariju, navodi se, bošnjačka zajednica mogla bi se osjetiti politički ugroženom, što bi dodatno podiglo tenzije.
Posebno se ističe bojazan da izostanak snažnije reakcije velikih sila može ohrabriti političke aktere da testiraju granice postojećeg poretka.
WASHINGTON I BRISEL VIŠE NE DJELUJU JEDINSTVENO
Jedna od glavnih teza komentara jeste da Evropska unija i Sjedinjene Američke Države nemaju više usklađen pristup prema zapadnom Balkanu. Autor podsjeća da su ranije zajednički podržavale krhke političke procese u BiH, dok danas, kako ocjenjuje, šalju različite signale.
Administraciji Donalda Trumpa pripisuje se manjak interesa za složena politička pitanja u regiji, uz naglasak na ekonomske projekte. Kao primjer se navodi gasovod između hrvatske obale i Sarajeva, projekt koji bi, prema tekstu, mogao smanjiti energetsku zavisnost od ruskog gasa. Ipak, autor izražava sumnju u način dodjele poslova i navodi tvrdnje o vezama rukovodilaca uključenih kompanija s Trumpom.
EU je, s druge strane, opterećena ratom u Ukrajini i vlastitim unutrašnjim problemima, zbog čega je njen utjecaj u regiji oslabljen, smatra autor. Proces evropskih integracija, koji je godinama bio glavni politički poticaj za države zapadnog Balkana, prema toj analizi izgubio je zamah, uz izuzetak Crne Gore i djelimično Albanije.
SRBIJA I KOSOVO KAO DODATNE TAČKE PRITISKA
Komentar se osvrće i na izbore u Srbiji, gdje se vlast Aleksandra Vučića, prema navodima autora, suočava s opozicionim blokom nakon višegodišnjih studentskih protesta. Ishod izbora opisuje se kao neizvjestan, dok autor razmatra i mogućnost dodatne političke krize ako rezultat bude osporavan.
Ni dijalog Beograda i Prištine, kako se navodi, ne daje razlog za optimizam. Posebno se spominje pitanje mosta u podijeljenoj Mitrovici i zastoj u prijenosu odgovornosti lokalnim vlastima, zbog straha od mogućih posljedica. Autor ocjenjuje da je politički sistem Kosova u zastoju te da su reakcije na presudu Hashimu Thaçiju dodatno udaljile Prištinu od pojedinih ranijih međunarodnih partnera.
Zaključak komentara nije da je novi rat neizbježan. Međutim, autor upozorava da niz paralelnih političkih kriza, uz slabije međunarodno posredovanje, može proizvesti spiralu nestabilnosti. Poruka je prvenstveno upućena evropskim političarima: Balkan, smatra autor, ne bi smjeli ponovo tretirati kao sporedno pitanje.
Finanz und Wirtschaft – komentar o Balkanu
