Arktik postaje nova linija fronta: Norveška upozorava na ruske ambicije na krajnjem sjeveru
Dok je pažnja svijeta uglavnom usmjerena na rat u Ukrajini, na dalekom sjeveru Evrope odvija se mnogo veća geopolitička igra. Norveška upozorava da bi Rusija mogla pokušati ojačati kontrolu nad strateški važnim morskim prolazom poznatim kao Bear Gap ili Medvjeđi prolaz, što bi Moskvi otvorilo dodatni pristup sjevernom Atlantiku i povećalo njen vojni uticaj u regionu.
Riječ je o području između norveške obale i arhipelaga Svalbard, koje je decenijama bilo važno za kretanje vojnih brodova i podmornica. Međutim, kako se led na Arktiku povlači, a nove pomorske rute postaju dostupne, značaj tog područja naglo raste.
Zašto je ovaj prolaz toliko važan?
Jednostavno rečeno, ko kontroliše ključne morske prolaze, kontroliše i vojno kretanje protivnika. Norveški zvaničnici upozoravaju da bi Rusija preko tog koridora mogla lakše izvoditi operacije prema Atlantiku, ali i približiti svoje podmornice i ratne brodove evropskim obalama.
Posebnu zabrinutost izazivaju ruski hipersonični projektili, koji su sposobni da velikom brzinom pogađaju ciljeve na velikim udaljenostima. Zbog toga su norveški zvaničnici otvoreno spomenuli mogućnost da bi iz tog područja jednog dana mogli biti ugroženi gradovi poput London ili druge zemlje sjeverne Evrope.
Ipak, važno je naglasiti da se ovdje ne govori o neposrednoj prijetnji ili planiranom napadu, već o vojnim procjenama šta bi bilo moguće u slučaju velikog sukoba između Rusije i NATO-a.
Trka za Arktik tek počinje
Arktik više nije samo ledena pustinja. Kako se klima mijenja, otvaraju se novi trgovački putevi, a ispod leda nalaze se ogromne zalihe nafte, gasa i drugih prirodnih bogatstava. Zato se posljednjih godina sve više država okreće upravo tom području.
Rusija obnavlja stare vojne baze i ulaže ogromna sredstva u svoju Sjevernu flotu. Istovremeno NATO povećava vojno prisustvo na sjeveru, dok evropske zemlje traže nove modele odbrane i odvraćanja.
Zbog toga upozorenja iz Norveške nisu samo priča o jednom morskom prolazu. Ona pokazuju koliko je sigurnosna situacija u Evropi postala napetija nego što je bila prije desetak godina.
Međutim, treba izbjeći i senzacionalizam. Činjenica da Rusija ima mogućnost djelovanja ne znači da će do sukoba zaista doći. Čak i stručnjaci koji upozoravaju na opasnost ističu da bi direktan napad na članice NATO-a značio rat ogromnih razmjera, sa nesagledivim posljedicama za sve strane.
Pitanje koje ostaje jeste: da li svjedočimo početku nove hladnoratovske utrke na Arktiku? I koliko će obični građani Evrope na kraju platiti cijenu sve većeg nadmetanja velikih sila?
Izvori: Index.hr, The Times, Al Jazeera
