Stiže li opasno ljeto? Meteorolozi objasnili kada nastaju najgore superćelijske oluje

Ne treba ljude plašiti kao da sutra dolazi smak svijeta. Ali ne treba ih ni uspavljivati pričom da je sve “normalno” i da se ništa ne mijenja.

Priča o takozvanom Super El Niñu opet je otvorila staro pitanje: čekaju li nas samo vrući dani ili ljeto u kojem će se iz vedra neba rađati opasne oluje? Odgovor je malo dosadan, ali najtačniji: panika ne pomaže, ali oprez je obavezan.

Super El Niño nije čudovište, ali nije ni šala

Direktor hrvatskog DHMZ-a Ivan Güttler poručuje da građani ne trebaju biti posebno uplašeni. El Niño je prirodna pojava koja se javlja svakih nekoliko godina u Tihom okeanu. Kada je zagrijavanje mora izrazito jako, u medijima se često koristi naziv “Super El Niño”.

Ali tu treba biti precizan. Svjetska meteorološka organizacija navodi da termin “Super El Niño” nije dio standardne službene klasifikacije. Dakle, to je više medijski izraz za vrlo jak El Niño nego zvanična meteorološka oznaka.

NOAA trenutno procjenjuje da bi se El Niño mogao razviti već u periodu maj–juli 2026. godine i potrajati kroz zimu 2026/2027. Ipak, jačina tog događaja još nije sigurna. Drugim riječima, znamo da se nešto sprema, ali ne znamo još koliko će biti snažno.

Za Evropu i naš region utjecaj El Niña obično nije tako direktan kao za dijelove Amerike, Australije ili Azije. Kod nas se to češće vidi kroz toplije periode, promjene u padavinama i veću nervozu atmosfere. Ne znači da će svaka sedmica biti pakao, ali znači da treba ozbiljno pratiti prognoze.

Najgore oluje nastaju kad se vrućina sudari s hladnim zrakom

Najveća opasnost nisu samo visoke temperature. Problem nastaje kada se zemlja danima užari, vlaga se nakupi, a onda stigne hladniji zrak. To je kao kad u vrelu tavu naglo prospete vodu. Sve plane, sikne i napravi haos.

U atmosferi se tada mogu razviti snažne oluje, a u najgorim uslovima i superćelijske oluje. To su one oluje koje ne donose samo kišu, nego led, orkanski vjetar, nagle bujice i u nekim slučajevima tornado. NOAA objašnjava da je za dugotrajne i opasne oluje posebno važan smicanje vjetra, odnosno promjena brzine i smjera vjetra s visinom.

Zato meteorolozi često kažu da se toplinski val može najaviti nekoliko dana unaprijed, ali oluja zna biti mnogo podmuklija. Može pogoditi jednu općinu, a susjedno mjesto proći gotovo bez ičega.

Zato je najpametnije ne širiti paniku, ali ni glumiti hrabrost. Kad meteorolozi izdaju upozorenje, to nije ukras na internetu. To je znak da se sklone tende, zatvore prozori, ne parkira pod staro drvo i ne kreće na put kroz nevrijeme ako ne mora.

Ljeto može biti lijepo, ali atmosfera više nije ona mirna stara priča. Danas se vrijeme mijenja brzo. I ko to shvati na vrijeme, ne boji se — nego se pripremi.

Napomena: “Super El Niño” nije službeni izraz Svjetske meteorološke organizacije. Koristi se uglavnom u medijima za opis mogućeg vrlo snažnog El Niña.

Izvori: Večernji list – izjava direktora DHMZ-a Ivana Güttlera o El Niñu, ljetu i superćelijskim olujama. NOAA Climate Prediction Center – procjena da bi se El Niño mogao razviti u periodu maj–juli 2026. i trajati kroz zimu 2026/2027. Svjetska meteorološka organizacija – objašnjenje da “Super El Niño” nije standardna službena klasifikacija i da El Niño utiče na globalne obrasce temperature i padavina. NOAA/National Weather Service – objašnjenje uloge smicanja vjetra u nastanku dugotrajnih i opasnih oluja.