DODIKOVA POLITIKA POD LUPOM UN-a: Schmidt progovorio o diskriminaciji u RS-u!
Schmidt pred UN-om otvorio bolnu temu: RS nije samo politički problem, nego i pitanje prava povratnika
Ovo nije bila obična rečenica u diplomatskom izvještaju. Christian Schmidt je pred Vijećem sigurnosti UN-a upozorio da u Bosni i Hercegovini ne postoji samo kriza institucija, nego i dublji problem: ljudi koji nisu većina u nekom dijelu zemlje i dalje se osjećaju kao građani drugog reda.
Prema pisanju Slobodne Bosne, Schmidt je posebno ukazao na položaj Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj, navodeći da se uporno negiranje multietničkog karaktera entiteta pretvorilo u sistemsko isključivanje. Upozorio je da takva strukturalna diskriminacija krši osnovna prava građana iz nevećinskih zajednica i otežava održivi povratak izbjeglica, što je predviđeno Aneksom 7 Dejtonskog sporazuma.
Nije problem samo uvreda, problem je sistem
Ovdje se ne radi samo o tome ko je šta rekao u kampanji ili na televiziji. Bošnjački predstavnici iz RS-a ranije su uputili pismo Vijeću sigurnosti UN-a i generalnom sekretaru UN-a, upozoravajući na probleme kao što su nepriznavanje bosanskog jezika, diskriminatorni nastavni programi, nedovoljna budžetska izdvajanja za bošnjačku zajednicu, slaba zastupljenost u javnoj upravi i policiji, te veličanje osuđenih ratnih zločinaca.
To je suština. Ako dijete ne može učiti svoj jezik pod imenom kojim ga njegova porodica zove, ako povratnik ne može dobiti posao u javnoj instituciji, ako se ratni zločinci veličaju umjesto da se žrtve poštuju, onda to nije samo “političko neslaganje”. To je poruka čovjeku: možeš živjeti ovdje, ali nemoj očekivati da budeš ravnopravan.
Anadolu prenosi da je Schmidt u UN-u rekao i da rukovodstvo RS-a nastavlja dovoditi u pitanje teritorijalni integritet BiH i podrivati stabilnost i reformske procese.
Povratak nije samo kuća, nego život
Povratak izbjeglica ne znači samo da neko obnovi kuću i prespava u njoj. Povratak znači škola, posao, policija kojoj vjeruješ, institucija koja te ne ponižava, općina u kojoj se ne osjećaš kao gost u vlastitoj zemlji.
To ti je kao kad se čovjek vrati na svoje imanje poslije požara. Kuća je obnovljena, ali komšije mu ne daju vodu, put mu zatvaraju, dijete mu u školi ismijavaju, a kad traži posao, kažu mu da “nema mjesta”. Na papiru se vratio. U životu nije.
Zato je Schmidtova poruka važna. Ona skida masku s priče da je sve samo borba oko nadležnosti. Ne, ovdje se radi i o tome da li će BiH biti zemlja u kojoj svaki čovjek ima pravo da bude ono što jeste, ili zemlja u kojoj lokalna većina odlučuje koliko prava smije imati manjina.
Reuters piše da je Schmidt u svom izvještaju upozorio na pokušaje razgradnje državnih institucija i širenje međuetničkog straha, posebno spominjući političke poteze i retoriku iz RS-a.
Najpoštenije rečeno: ako RS želi da je drugi poštuju kao ustavnu kategoriju, onda mora poštovati i Bošnjake i Hrvate kao konstitutivne narode, a ne kao statistički višak. Dejton nije dao pravo nikome da od jednog dijela BiH pravi etnički zatvor.
Država se ne ruši samo referendumima. Ruši se i tako što čovjeku iz dana u dan poručuješ da nije jednak. A narod koji se jednom vratio na svoje, ne smije drugi put biti protjeran tišinom institucija.
Napomena: Schmidtove ocjene su dio obraćanja i izvještaja pred Vijećem sigurnosti UN-a. Navodi o diskriminaciji oslanjaju se i na pismo bošnjačkih predstavnika iz RS-a, pa ih treba čitati kao ozbiljne političko-pravne tvrdnje koje traže institucionalnu provjeru i reakciju.
Izvori: Slobodna Bosna, Anadolu, N1, Reuters.
