Saslušanje kandidata za nove američke ambasadore u Bosni i Hercegovini i Srbiji pred Odborom za vanjske poslove Senata obilježila je rasprava o mogućem preplitanju privatnih poslovnih interesa porodice američkog predsjednika Donalda Trumpa i službene vanjske politike Sjedinjenih Američkih Država na Balkanu.
Demokratski senator Chris Murphy posebno je ispitivao kandidata za ambasadora u Srbiji Michaela Younga i kandidata za ambasadora u BiH Ronalda Johnsona, tražeći odgovor na pitanje kako bi postupili kada bi članovi predsjednikove porodice od američkih ambasada zatražili pomoć za privatne poslovne projekte.
Prema navodima koje je Murphy iznio tokom saslušanja, Donald Trump Jr. posjećivao je Srbiju i Republiku Srpsku, a senator je te posjete povezao i s kontaktima s ljudima koje je opisao kao saradnike ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ove tvrdnje u ovoj sesiji nisam mogao nezavisno provjeriti.
Young: O interesima Trumpove porodice saznao sam iz medija
Obraćajući se Michaelu Youngu, Murphy je naglasio da će, ukoliko bude potvrđen za ambasadora u Beogradu, raditi u zemlji za koju postoji vidljiv poslovni interes članova predsjednikove porodice.
Young je odgovorio da je o posjeti Trumpa Jr. i mogućim investicijama saznao iz medija. Kazao je da je njegov utisak da kompanije povezane s predsjednikovim sinom razmatraju ulaganja u Srbiji.
Na dodatno pitanje da li je o tome razgovarao s Bijelom kućom, Young je potvrdio da jeste, ali je naveo da nije dobio službenu potvrdu informacija kojima je raspolagao.
Murphy mu je zatim poručio da bi takve situacije mogle dodatno zakomplikovati njegov budući diplomatski posao, posebno ako se privatni poslovni projekti ljudi bliskih predsjedniku budu odvijali u istoj zemlji u kojoj ambasada zastupa interese SAD-a.
Senator je u raspravi spomenuo i druge poslovne projekte povezane s porodicom američkog predsjednika na Balkanu, uključujući projekte Jareda Kushnera.
Johnsonu direktno pitanje: Šta ako Trumpov sin zatraži pomoć ambasade?
Nakon Younga, Murphy je isto pitanje postavio Ronaldu Johnsonu, kandidatu za američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini.
Pitao ga je kako bi postupio u slučaju da Bijela kuća ili predsjednikov sin zatraže pomoć američke ambasade za privatni poslovni projekat.
Johnson je rekao da ne očekuje da bi predsjednik od njega lično tražio takvu vrstu pomoći, ali je dodao da bi se u takvoj situaciji konsultovao sa State Departmentom.
Naglasio je i da je jedan od poslova američkih ambasada promocija američkih ekonomskih interesa i pomoć američkim kompanijama.
Murphy je, međutim, insistirao na jasnijem odgovoru.
Suština njegovog pitanja bila je da li bi bilo prihvatljivo da američka ambasada koristi svoj diplomatski položaj kako bi promovirala privatni biznis članova predsjednikove porodice.
Kada je Johnson odgovorio da bi ambasada razmotrila pomoć američkim poslovnim interesima u skladu s interesima SAD-a, Murphy ga je ponovo upitao znači li to da bi pomogao i predsjednikovom sinu.
Johnson je odgovorio da bi, kao ambasador, morao razmotriti sve američke interese.
Murphy: „Odgovor je ne“
Senator Murphy očigledno nije bio zadovoljan takvim odgovorima.
Na kraju je kandidatima poručio da je, prema njegovom stavu, odgovor mnogo jednostavniji: ambasador ne bi trebao koristiti svoj položaj kako bi promovirao privatne poslovne interese predsjednikove porodice.
Murphy je cijelu situaciju predstavio kao potencijalni problem sukoba između privatnog profita i američkih nacionalnih interesa, posebno u regiji koja ima značajnu sigurnosnu i geopolitičku ulogu.
U raspravu se potom uključio predsjedavajući Odbora, republikanski senator Jim Risch, koji je branio kandidate.
Risch je ocijenio da su pitanja koja je otvorio Murphy složenija nego što sugerira jednostavan odgovor „da“ ili „ne“, čime je pokazana i politička razlika u tumačenju eventualne uloge američkih ambasada u poslovnim aktivnostima kompanija povezanih s predsjednikovom porodicom.
Saslušanje je tako, osim pitanja klasične diplomatije, sigurnosti i odnosa sa zemljama Balkana, otvorilo i širu temu: gdje završava legitimna promocija američkih kompanija, a gdje počinje mogući problem kada su poslovni interesi direktno povezani s porodicom predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.
Izvor: Raport
