Provjerio sam i širi okvir: CIK BiH je raspisao Opće izbore za **nedjelju, 4. oktobar 2026.**, a ranije je potpisan ugovor za nabavku sistema za **biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića**. ([Izbori][1]) Klix je još u maju pisao da se uvodi novi izgled listića i da se više neće glasati upisivanjem znaka X. ([Klix.ba][2])
VELIKE PROMJENE NA IZBORIMA U BiH: NA LISTIĆIMA VIŠE NEĆE BITI IMENA KANDIDATA, GRAĐANI ĆE GLASATI PREKO BROJEVA
Kako prenosi Slobodna Bosna, pozivajući se na Raport, predstojeći opći izbori u Bosni i Hercegovini, zakazani za 4. oktobar 2026. godine, donose jednu od najvećih tehničkih promjena u izbornom procesu do sada.
Prema objašnjenju predsjednika Centralne izborne komisije BiH Jovana Kalabe, zbog uvođenja skenera i novih tehnologija mijenja se i izgled glasačkih listića. Najveća novost je da na većini listića više neće biti ispisana imena i prezimena kandidata, nego samo nazivi političkih stranaka i brojevi ispod njih.
Izuzetak će biti listić za članove Predsjedništva BiH, gdje bi imena kandidata trebala ostati jasno ispisana kao i ranije.
KAKO ĆE GRAĐANI GLASATI
Prema najavljenom modelu, birač će u kabini imati glavni glasački listić i poseban prateći spisak. Na glavnom listiću bit će nazivi stranaka i brojevi. Na posebnom papiru bit će ispisana imena kandidata, njihove stranke i brojevi koji im pripadaju.
Taj dodatni papir neće se ubacivati u skener i na njemu se ništa ne zaokružuje. On će služiti samo kao putokaz.
Drugim riječima, birač prvo na pratećem spisku pronađe stranku i kandidata kojeg želi podržati. Zatim pogleda koji broj stoji ispred tog kandidata. Nakon toga na stvarnom glasačkom listiću označava stranku i broj kandidata.
Birači će, prema sadašnjim pravilima, moći označiti najviše tri kandidata unutar liste jedne političke stranke.
ZAŠTO SE UVODE OVE PROMJENE
Razlog za ovakav potez je uvođenje skenera za automatsko brojanje glasova. Dosadašnji glasački listići za pojedine nivoe vlasti bili su ogromni, često nalik velikim papirnim čaršafima, jer su sadržavali nazive stranaka i kompletna imena kandidata.
Takav format, prema objašnjenju iz CIK-a, nije odgovarao novim skenerima. Pokušavalo se kroz pilot-projekte pronaći rješenje da se imena zadrže na listićima, ali je u praksi dolazilo do problema. Zbog toga se ide na manji listić koji skener može obraditi, dok se imena kandidata prebacuju na poseban prateći spisak.
Na papiru ovo možda zvuči komplikovano, ali suština je jednostavna: birač i dalje bira stranku i kandidata, samo imena kandidata više ne traži na glavnom listiću, nego na dodatnom spisku u kabini.
DOBRA IDEJA, ALI VELIKI RIZIK AKO NAROD NE BUDE OBUČEN
Ova promjena može biti korisna ako se sprovede kako treba. Skeneri, QR kodovi i automatsko brojanje mogu smanjiti prostor za krađu, dopisivanje, zamjenu listića i manipulacije tokom brojanja glasova.
Ali postoji i ozbiljan problem. Veliki broj građana navikao je na stari način glasanja. Posebno stariji birači, ljudi koji slabije čitaju sitan tekst ili oni koji se zbune u gužvi, mogu imati problem ako im se sve ne objasni na vrijeme.
Zato CIK sada ima ogromnu odgovornost. Nije dovoljno objaviti saopštenje i pustiti par spotova. Građanima se mora jednostavno, narodski i jasno pokazati kako će izgledati glasanje. Trebaju video-uputstva, primjeri listića, objašnjenja na televizijama, portalima, društvenim mrežama, pa čak i na samim biračkim mjestima.
Ako se edukacija uradi slabo, može doći do gužvi, grešaka i velikog broja nevažećih listića. A tada će političke stranke odmah početi s optužbama, narod će izgubiti povjerenje, a dobra ideja može se pretvoriti u novi haos.
QR KOD UMJESTO PEČATA I POTPISA
Još jedna velika novost je da na glasačkim listićima više neće biti ručnog potpisivanja i pečata. Umjesto toga, svaki listić imat će jedinstveni QR kod.
Prema objašnjenju iz CIK-a, taj kod će potvrđivati da listić važi samo za konkretno biračko mjesto. To znači da se, barem u teoriji, neće moći donijeti listić s drugog mjesta i ubaciti ga u kutiju, jer ga skener neće prepoznati.
To je važna zaštita, ali samo ako sistem bude radio bez greške. Izborni dan nije trenutak za improvizaciju. Tehnologija mora biti provjerena, ljudi na biračkim mjestima obučeni, a birači unaprijed informisani.
DIJASPORA GLASA PO STAROM
Za razliku od građana koji glasaju na redovnim biračkim mjestima, dijaspora koja glasa poštom trebala bi dobiti listiće u formatu kakav je korišten i ranije. Dakle, ove promjene se prije svega odnose na biračka mjesta u BiH gdje se uvode skeneri.
U Federaciji BiH i Republici Srpskoj birači će i dalje dobijati po četiri listića, dok će građani Brčko distrikta dobijati tri, zavisno od entitetske opcije za koju su registrovani.
Zaključak je jednostavan: BiH ulazi u novu fazu izbornog procesa. Ako tehnologija zaista smanji krađe i ubrza rezultate, to može biti veliki korak naprijed. Ali ako se narod zbuni, a sistem zakaže, onda ćemo umjesto modernizacije dobiti novu političku krizu.
Zato CIK mora odmah krenuti s ozbiljnom edukacijom. Jer izbori nisu test inteligencije građana, nego test sposobnosti države da ljudima omogući jasno, pošteno i jednostavno glasanje.
Izvor: Slobodna Bosna, Raport, CIK BiH
