
MOSKVA UPOZORILA HRVATSKU I ALBANIJU ZBOG KOSOVA: „Opasno je maštati“ – Rusi govore o stvaranju „vojnog kvazibloka“
Rusija je ponovo oštro reagovala na vojnu saradnju Hrvatske, Albanije i Kosova, tvrdeći da približavanje Prištine NATO-u i jačanje saradnje između Zagreba, Tirane i Prištine predstavljaju potencijalni izvor novih napetosti na Balkanu.
Direktor Drugog evropskog odjela ruskog Ministarstva vanjskih poslova Jurij Pilipson posebno se osvrnuo na memorandum o vojnoj saradnji koji su Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisali u martu prošle godine.
Moskva taj aranžman opisuje izrazom „vojni kvaziblok“, dok Zagreb i Tirana svoju saradnju predstavljaju kao jačanje odbrambenih sposobnosti i regionalne sigurnosti.
„OPASNO JE MAŠTATI O UKLJUČIVANJU KOSOVA U NATO“
Pilipson je iznio posebno oštru poruku kada je govorio o mogućnosti približavanja Kosova NATO-u.
„Snovi o uključivanju Kosova u NATO predstavljaju prijetnju regionalnoj sigurnosti“, rekao je.
Govoreći o saradnji Hrvatske, Albanije i Kosova, ruski diplomata tvrdi da se radi o stvaranju „vojnog kvazibloka“ i dijelu šire militarizacije povezane s NATO-om.
Moskva se pritom otvoreno stavlja na stranu zabrinutosti koju je ranije izražavao Beograd.
„Dijelimo zabrinutost naših partnera u Beogradu“, rekao je Pilipson, tvrdeći da Srbija u toj vojnoj saradnji vidi potencijalnu prijetnju vlastitoj sigurnosti.
Njegove tvrdnje o „antisrpskim raspoloženjima“ predstavljaju stav ruske strane, a ne dokaz da je memorandum usmjeren protiv Srbije.
MOSKVI SPORNA „OSOVINA ZAGREB – TIRANA – PRIŠTINA“
Pilipson je posebno izdvojio nekoliko područja saradnje koja smatra problematičnim.
Među njima su razvoj odbrambene industrije, zajednička nabavka vojne opreme, povećanje interoperabilnosti oružanih snaga te povezivanje sistema za obradu i razmjenu podataka.
Ruski zvaničnik smatra da stvaranje, kako ju je nazvao, „zatvorene osovine Zagreb – Tirana – Priština“ može dodatno povećati napetosti u regiji.
Posebno je kritikovao jačanje sigurnosnih i vojnih kapaciteta Kosova, pozivajući se na Rezoluciju 1244 Vijeća sigurnosti UN-a.
ŠTA JE DRUGA STRANA PRIČE?
Kod ovakvih izjava važno je odvojiti činjenice od političkih interpretacija.
Činjenica je da Hrvatska, Albanija i Kosovo razvijaju intenzivniju odbrambenu saradnju. Međutim, ruska tvrdnja da je riječ o „antisrpskom“ vojnom bloku predstavlja političku interpretaciju Moskve.
Hrvatska i Albanija članice su NATO-a, dok Kosovo nije članica Saveza. Njegov eventualni ulazak u NATO također nije nešto o čemu Moskva može samostalno odlučivati, a takav proces zahtijevao bi političke odluke unutar samog Saveza.
Istovremeno, Beograd ne priznaje nezavisnost Kosova, a Rusija podržava poziciju Srbije, zbog čega svaki korak prema jačanju međunarodnog i sigurnosnog položaja Prištine izaziva snažne reakcije Moskve i Beograda.
Zato se iza nekoliko rečenica ruskog diplomate krije mnogo veće pitanje: da li nova vojna povezivanja na Balkanu povećavaju sigurnost država koje u njima učestvuju ili pokreću novu regionalnu utrku u naoružavanju i stvaranje suprotstavljenih blokova?
Upravo će odgovor na to pitanje biti važniji od same razmjene oštrih poruka između Moskve, Beograda, Zagreba, Tirane i Prištine.
Izvor: Sputnik / Tanjug


