TEHERAN UPOZORAVA ZEMLJE ZALJEVA: „Ne oslanjajte se na neprijatelje islama“ – Iran prijeti prelaskom u ofanzivnu fazu
Kako prenosi Slobodna Bosna, iz Teherana stižu nove, veoma oštre poruke državama Bliskog istoka dok se istovremeno vode razgovori o budućnosti Hormuškog moreuza. Iranski zvaničnici poručuju susjedima da svoju sigurnost ne grade na američkoj vojnoj zaštiti, dok Mohammad Mokhber, viši savjetnik iranskog vrhovnog rukovodstva, upozorava da bi rat mogao prijeći u novu, ofanzivnu fazu ako iranski uslovi ne budu ispunjeni.
To više nije samo poruka Washingtonu.
To je poruka Rijadu, Abu Dhabiju i drugim prijestolnicama Zaljeva koje decenijama svoju sigurnost u velikoj mjeri vezuju za američku vojnu moć.
Iran im, prevedeno na običan jezik, govori:
Amerika možda neće uvijek biti tu da vas zaštiti. Vrijeme je da sigurnost regije počnete dogovarati sa svojim susjedima.
TEHERAN: AKO USLOVI NE BUDU ISPUNJENI, MIJENJA SE NAČIN RATOVANJA
Mohammad Mokhber iznio je jednu od ozbiljnijih poruka.
Prema njegovim riječima, strategija iranskog vrhovnog rukovodstva predviđa mogućnost prelaska rata u ofanzivnu fazu ukoliko zahtjevi Teherana ne budu prihvaćeni.
Šta bi tačno “ofanzivna faza” značila u vojnom smislu nije precizirao.
Zato ne treba unaprijed zaključivati da je Iran najavio konkretan napad na određenu državu.
Ali poruka je dovoljno jasna.
Teheran pokušava pokazati da ne namjerava beskonačno ostati u poziciji u kojoj samo odgovara na poteze protivnika.
Mokhber ide i korak dalje.
Tvrdi da bi eventualna nesposobnost Washingtona da zaštiti svoje saveznike u Zaljevu pokazala granice američkih sigurnosnih garancija.
Upravo tu se krije politički važniji dio iranske poruke.
Iran ne pokušava samo vojno pritisnuti SAD.
Pokušava uvjeriti arapske susjede da se više ne mogu bezuslovno oslanjati na Ameriku.
„NE OSLANJAJTE SE NA NEPRIJATELJE ISLAMA“
Još direktniji bio je Ebrahim Azizi, predsjednik Komisije za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku iranskog parlamenta.
On je upozorio zemlje regije da se ne oslanjaju na ono što je nazvao “neprijateljima islama”.
Prema Aziziju, oslanjanje na strane sile može ugroziti suverenitet regionalnih država i oslabiti njihov međunarodni položaj.
Ali nakon toga stigao je i mnogo ozbiljniji dio.
Poručio je da bi nestabilnost nastala zbog stranog utjecaja mogla izazvati “čvrst i odlučan odgovor” Irana.
To je formulacija koju će zemlje Zaljeva sigurno pažljivo analizirati.
Jer američke baze i vojni objekti nalaze se u više država regije.
Katar, Bahrein, Ujedinjeni Arapski Emirati i druge zemlje godinama pokušavaju održavati vrlo osjetljivu ravnotežu: imati snažne odnose sa SAD-om, a istovremeno izbjeći otvoreni sukob s Iranom.
Sada Teheran pokušava tu ravnotežu pomjeriti.
PRAVA BITKA MOŽDA SE VODI OKO HORMUZA
U pozadini svih ovih prijetnji nalazi se jedna geografski mala, ali za svjetsku ekonomiju ogromna tačka – Hormuški moreuz.
Iran i Oman razgovaraju o novim aranžmanima za plovidbu kroz ovaj strateški prolaz.
Teheran zagovara regionalni sigurnosni i ekonomski mehanizam koji ne bi zavisio od američkih vojnih garancija.
To na prvi pogled može zvučati kao tehničko pitanje plovidbe.
Nije.
Ko određuje sigurnosna pravila u Hormuzu, ima ogroman utjecaj na jedan od najvažnijih energetskih puteva na planeti.
Iran zato pokušava nametnuti potpuno drugačiju logiku:
Zašto bi o sigurnosti Perzijskog zaljeva odlučivala država udaljena hiljadama kilometara ako se države koje žive oko njega mogu dogovoriti same?
Washington, naravno, stvari vidi drugačije. Američko vojno prisustvo desetljećima je jedan od temelja sigurnosnog sistema Zaljeva i zaštite međunarodne plovidbe.
I tu se zapravo vodi mnogo veća borba od one koja se vidi na karti.
Ko će određivati pravila Bliskog istoka nakon ovog rata?
Amerika?
Iran?
Ili će Saudijska Arabija, UAE, Katar, Oman i ostale regionalne sile pokušati izgraditi sistem u kojem neće morati birati samo jednu stranu?
Teheran očigledno želi ovu posljednju mogućnost – ali pod uslovima koji odgovaraju Iranu.
Zato njegove današnje poruke treba čitati i kao prijetnju i kao političku ponudu.
Susjedima govori: udaljite se od američke vojne zaštite i napravimo regionalni dogovor.
Ali istovremeno upozorava šta bi se moglo dogoditi ako to ne učine.
A tu nastaje problem.
Teško je graditi novi regionalni poredak na poruci o saradnji ako se odmah iza nje nalazi upozorenje o „čvrstom i odlučnom odgovoru“.
Ako Iran zaista želi uvjeriti susjede da im Washington nije potreban, morat će im ponuditi nešto snažnije od straha od američkog povlačenja.
Morat će ih uvjeriti da se ne trebaju bojati ni Teherana.
Izvor: Slobodna Bosna; izjave Mohammada Mokhbera i Ebrahima Azizija objavljene na društvenoj mreži
