Sjedinjene Američke Države najavile su novi paket ekonomskih mjera protiv Irana, dok napetosti između dvije zemlje dodatno opterećuju već poremećen promet nafte kroz Hormuški tjesnac. Prema dostavljenom materijalu, Washington namjerava pojačati pritisak ne samo na Teheran nego i na njegove ključne trgovinske partnere, među kojima se posebno izdvaja Kina.
Američki ministar finansija Scott Bessent trebao bi u ponedjeljak predstaviti mjere koje su najavljene kao „najstrože sankcije u historiji“ protiv Irana. Američki predsjednik Donald Trump ranije je poručio da bi sankcije mogle pogoditi svaku državu koja Iranu pruža bilo kakvu ekonomsku podršku, uz ocjenu da Teheran, prema njegovom mišljenju, nije spreman na „pravi dogovor“.
TEHERAN ODBACUJE SEKUNDARNE SANKCIJE
Iran je oštro reagovao na američku najavu. Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei ocijenio je da je riječ o pokušaju nametanja ekstrateritorijalnog suvereniteta drugim državama članicama Ujedinjenih naroda. U objavi na mreži X ustvrdio je da sekundarne sankcije nemaju osnovu u međunarodnom pravu.
Poseban fokus Washingtona mogao bi biti usmjeren na kinesko-iranske energetske veze. Prema podacima analitičke kompanije Kpler iz 2025. godine, koje navodi dostavljeni materijal, Kina kupuje više od 80 posto iranske nafte. Peking je, kako se navodi, pozvao na diplomatsko rješenje krize.
HORMUŠKI TJESNAC POD GOTOVO POTPUNOM BLOKADOM
Najveće posljedice sukoba osjećaju se na jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca. Isporuke nafte kroz Hormuški tjesnac praktično su zaustavljene, a hiljade pomoraca ostale su blokirane na stotinama brodova, navodi se u materijalu. Podaci o praćenju brodova navodno pokazuju da su u četvrtak tjesnacem prošla samo četiri teretna broda, bez velikih tankera za sirovu naftu ili ukapljeni prirodni plin.
Iran je, prema izvještaju državne agencije IRNA, odobrio prolazak određenom broju iračkih tankera nakon zahtjeva Bagdada. S druge strane, američki ministar energetike Chris Wright izjavio je da je uz pomoć američke vojske kroz tjesnac tokom sedam dana prolazilo prosječno osam miliona barela nafte dnevno. To je, prema njegovim riječima, znatno manje od više od 20 miliona barela dnevno prije rata.
VOJNI PRITISAK I POZIVI NA DIPLOMATIJU
Dok iranski vojni vrh najavljuje snažan odgovor na prijetnje, predsjednik Masud Pezeškian pozvao je na okončanje rata diplomatskim putem. Predsjednik parlamenta Mohamad Baker Kalibaf istovremeno je, prema IRNA-i, priznao dubinu ekonomskog pritiska, upozorivši da vojna snaga nije dovoljna bez funkcionirajućeg finansijskog prometa, proizvodnje i ekonomskog rasta.
Prema dostavljenom materijalu, dvije strane ne razmjenjuju vatru, ali nema ni mirovnih pregovora. U takvim okolnostima, najavljene sankcije mogle bi dodatno zaoštriti odnos Washingtona i Teherana, ali i otvoriti novo pitanje odnosa SAD-a s državama koje nastavljaju trgovinu s Iranom.
Izvor: tportal
https://pumpajj.com/glasnaroda/world-news/trump-otkrio-sta-se-desava-s-iranom/
