ERDOGAN DIGAO UZBUNU ZBOG HORMUZA: Promet se mora što prije normalizirati, posljedice bi mogao osjetiti cijeli svijet
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan upozorio je da problem Hormuškog moreuza više nije pitanje samo Irana, zemalja Zaljeva ili država direktno uključenih u sukob. Ako jedan od najvažnijih energetskih prolaza na svijetu ostane ozbiljno ograničen, posljedice bi se mogle osjetiti hiljadama kilometara dalje, kroz cijene goriva, transporta, hrane i drugih proizvoda.
Kako je Erdogan kazao za Al Jazeeru, Ankara želi što skorije ponovno uspostavljanje nesmetanog prometa kroz Hormuški moreuz.
Njegova poruka je jednostavna. Rat može ostati regionalan, ali račun za zatvoreni Hormuz mogao bi plaćati cijeli svijet.
AKO STANE HORMUZ, PROBLEM NE OSTAJE NA BLISKOM ISTOKU
Hormuški moreuz je relativno uzak morski prolaz između Irana i Omana, ali njegov značaj za svjetsku ekonomiju je ogroman.
Kroz njega se transportira veliki dio nafte i drugih energenata iz Perzijskog zaljeva prema međunarodnim tržištima.
Zato Erdoganovo upozorenje nije teško razumjeti.
Ako tankeri ne mogu normalno prolaziti, smanjuje se sigurnost snabdijevanja. Tržišta tada reaguju, a ozbiljniji rast cijene nafte vrlo brzo može doći do običnog čovjeka.
Skuplji benzin i dizel znače skuplji transport.
Skuplji transport povećava troškove kompanija.
A veći troškovi na kraju često završe u cijeni hrane, usluga i drugih proizvoda.
Hormuz jeste daleko od Evrope, ali njegovu blokadu evropski građanin može osjetiti u vlastitom novčaniku.
ANKARA I TEHERAN ŽELE SLOBODAN PROTOK ENERGENATA
Posebno je zanimljivo što Erdogan tvrdi da i Ankara i Teheran podržavaju slobodan transport energenata kroz ovu stratešku rutu.
Turskoj je stabilnost energetskih pravaca izuzetno važna.
Ona nije izolirana od posljedica velikog rasta cijena nafte i plina, pa Ankara ima direktan ekonomski interes da se situacija što prije smiri.
Ali postoji i politička dimenzija cijele priče.
Turska posljednjih godina pokušava igrati sve značajniju diplomatsku ulogu između različitih centara moći na Bliskom istoku.
Razgovara s Iranom, održava snažne odnose sa zemljama Zaljeva, članica je NATO saveza, a istovremeno vodi veoma oštru politiku prema postupcima izraelske vlade.
Ankara tako pokušava zadržati otvorene kanale prema različitim stranama u trenutku kada se regionalne podjele dodatno produbljuju.
Saznaj više..
ERDOGAN UPOZORIO I NA LIBAN
Hormuz nije bio jedina tema Erdoganovog nastupa.
Turski predsjednik izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog izraelskih napada na Liban.
Ankara strahuje da bi dalje širenje sukoba moglo otvoriti još jednu veliku frontu u regiji koja je već opterećena brojnim krizama.
Upravo je to možda najveća opasnost sadašnje situacije.
Jedna kriza povlači drugu.
Gaza, Liban, Iran, Hormuz, Crveno more, nafta i svjetska trgovina više nisu potpuno odvojena pitanja.
Sve je povezano.
Svaka nova eskalacija povećava mogućnost da posljedice izađu daleko izvan granica država koje neposredno učestvuju u sukobima.
Zbog toga Turska traži snažniju reakciju međunarodne zajednice i diplomatske korake koji bi otvorili prostor za prekid vatre i smirivanje situacije.
SVI GOVORE O RATU, ALI KO ĆE PLATITI RAČUN
Velike države mogu mjesecima govoriti o strategiji, flotama, sankcijama, blokadama i geopolitičkim interesima.
Običan čovjek cijelu priču vidi mnogo jednostavnije.
Koliko košta litar goriva.
Koliko će sutra koštati prijevoz.
Hoće li ponovno poskupjeti hrana.
Hoće li kompanije povećavati cijene zbog skuplje energije.
Upravo zbog toga Erdoganovo upozorenje treba posmatrati i izvan same geopolitike.
Hormuški moreuz možda izgleda kao mala tačka na karti, ali kroz tu tačku prolazi jedan od najvažnijih krvotoka svjetske ekonomije.
Zato se na kraju nameće jednostavno pitanje.
Koliko dugo svijet može podnositi ozbiljne poremećaje u Hormuzu prije nego što cijenu regionalnog sukoba počne plaćati svaka porodica kroz skuplje gorivo, hranu i svakodnevni život?
Izvor: Al Jazeera, prema dostavljenom tekstu.
