IRAN MIJENJA PRAVILA IGRE: Teheran prelazi iz odbrane u „potpuno ofanzivnu“ politiku, Hormuz ponovo postaje tačka ključanja
Iran više ne želi čekati da diplomatija proizvede rezultat. Nakon višesedmičnog zastoja u pokušajima da se rat sa Sjedinjenim Američkim Državama trajno okonča, Teheran je odlučio promijeniti pristup iz defanzivnog u, kako je visoki iranski zvaničnik rekao Reutersu, „potpuno ofanzivni“.
To nije bezazlena promjena riječi.
Iza nove poruke nalazi se Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih energetskih prolaza na svijetu, ali i upozorenje da bi Iran mogao vojno reagovati ukoliko procijeni da diplomatski put više ne daje rezultate.
„Iranski subjekti moraju biti spremni na eskalaciju tenzija u Hormuškom moreuzu i širem regionu“, poručio je visoki iranski zvaničnik Reutersu.
Teheran najavljuje i mogućnost „pravovremenog i preciznog“ vojnog udara kojim bi pokušao razbiti američku pomorsku blokadu ako diplomatija definitivno propadne.
Drugim riječima, poruka Washingtonu više nije samo: pregovarajmo.
Poruka sada glasi: vrijeme ističe.
DOGOVOR KOJI JE TREBAO ZAUSTAVITI RAT SVE JE BLIŽE PROPASTI
Današnja kriza nije nastala preko noći.
SAD i Iran su 17. juna potpisali memorandum o razumijevanju koji je trebao otvoriti put prema trajnom završetku rata.
Dokument je predviđao prekid vojnih operacija i dao dvjema stranama maksimalno 60 dana za postizanje konačnog sporazuma, uz mogućnost produženja roka uz obostrani pristanak.
Trebalo je riješiti neka od najtežih pitanja između Washingtona i Teherana, uključujući iranski nuklearni program.
Ali upravo je Hormuški moreuz postao jedna od glavnih prepreka.
Prema tekstu memoranduma, Iran se obavezao da će tokom 60 dana omogućavati siguran prolazak komercijalnih brodova bez naplate, dok je SAD trebao započeti uklanjanje pomorske blokade i potpuno je okončati u roku od 30 dana.
Dokument je također predvidio razgovore Irana i Omana o budućem upravljanju i pomorskim uslugama u Hormuškom moreuzu, uz konsultacije s drugim obalnim državama i u skladu s međunarodnim pravom.
Na papiru je izgledalo kao početak izlaska iz rata.
Na terenu je završilo sasvim drugačije.
Saznaj više..
IRAN IMA NOVOG ASA U RUKAVU: Ova raketa pravi veliki problem Izraelu
HORMUZ JE PONOVO POSTAO CRVENA LINIJA
Spor oko toga ko ima pravo kontrolisati plovidbu kroz Hormuz vrlo brzo je počeo rušiti dogovor.
Iran i SAD različito tumače odredbe memoranduma, a nakon novih incidenata s komercijalnim brodovima neprijateljstva su ponovo počela rasti.
Početkom jula situacija je već bila ozbiljna.
Katarski tanker za ukapljeni prirodni gas našao se u opasnosti nakon incidenta u moreuzu, dok je saudijski tanker za sirovu naftu oštećen. Procjena rizika za brodove podignuta je na nivo „severe“ — ozbiljan.
Trump je potom 7. jula rekao da je sporazum „gotov“.
Ali Teheran očigledno smatra da priča još nije završena.
Iran sada traži da SAD u narednih nekoliko sedmica ispuni odredbe dogovora koje Teheran smatra neprovedenim.
Iranski zvaničnik rekao je Reutersu da će posrednici Washingtonu i regionalnim državama prenijeti rok koji je postavio Iran.
Ako toga ne bude, Teheran najavljuje „teške korake“.
OVO VIŠE NIJE SAMO PROBLEM IRANA I AMERIKE
Zašto je toliko važno šta se događa na relativno uskom morskom prolazu hiljadama kilometara od Evrope?
Zato što Hormuz nije običan prolaz.
Prije rata kroz njega je prolazio ogroman dio svjetskih energetskih zaliha.
Reuters navodi da je oko petine globalnih zaliha nafte i LNG-a prolazilo tim pravcem.
Zbog toga svaka ozbiljna eskalacija u Hormuzu vrlo brzo prestaje biti samo vojna vijest.
Postaje ekonomska.
Tankeri usporavaju.
Osiguranje brodova poskupljuje.
Trgovci postaju nervozni.
Cijena nafte reaguje.
A na kraju posljedice mogu stići i do običnog vozača na benzinskoj pumpi hiljadama kilometara dalje.
U ponedjeljak je Brent bio oko 88 dolara po barelu, dok se promet kroz Hormuz ponovo dramatično smanjio.
Prema podacima koje je prenio Reuters, samo pet brodova prošlo je moreuzom u subotu, a u nedjelju nijedan. Vikend ranije zabilježen je 31 prolazak.
To možda najbolje pokazuje koliko je situacija ozbiljna.
TRUMP DODATNO PODIŽE ULOG
Ni iz Washingtona posljednjih dana ne stižu poruke smirivanja.
Donald Trump ponovo insistira da Iran ne smije dobiti nuklearno oružje.
Ali američki predsjednik otišao je mnogo dalje.
Govoreći o Hormuškom moreuzu, Trump je posljednjih dana čak iznio ideju da bi nakon američke pobjede taj strateški prolaz mogao biti proglašen teritorijom Sjedinjenih Američkih Država.
Takva izjava samo dodatno podiže temperaturu u trenutku kada je upravo pitanje budućeg statusa i upravljanja Hormuzom u centru spora.
Istovremeno, rat već ima cijenu koju osjećaju i sami Amerikanci.
Trump je priznao da će cijene goriva ostati visoke zbog sukoba, dok obje strane javnosti šalju poruke da neće popustiti oko svojih ključnih zahtjeva.
KADA ODBRANA POSTANE „POTPUNO OFANZIVNA“
Najvažnija stvar u današnjoj Reutersovoj vijesti možda zato nije najava jednog konkretnog napada.
Važnija je promjena načina razmišljanja koju Teheran želi javno pokazati.
Iran tvrdi da više ne vjeruje da će samo pritisak preko posrednika natjerati Washington na provođenje dogovora.
Zbog toga govori o prelasku iz defanzivne u „potpuno ofanzivnu“ politiku.
Koliko će se ta formulacija zaista pretvoriti u vojne operacije, tek treba vidjeti.
I tu treba biti oprezan.
Izjava jednog visokog iranskog zvaničnika Reutersu jeste ozbiljan signal, ali nije isto što i objava konkretnog vojnog plana. Dio ovakve retorike može služiti i kao sredstvo pritiska u pregovorima.
Problem je što je prostor za pogrešnu procjenu sve manji.
U Hormuzu su već napadani brodovi.
Pomorski promet ponovo usporava.
Pregovori stoje.
Washington i Teheran podižu retoriku.
A kada dvije zaraćene države istovremeno pokušavaju pokazati da neće prve ustuknuti, dovoljan je jedan incident da politička prijetnja postane vojni događaj.
Zato će narednih nekoliko sedmica biti mnogo važnije od još jedne ratoborne izjave.
Ako se diplomatija vrati, „potpuno ofanzivna“ politika možda ostane sredstvo pritiska.
Ako pregovori definitivno propadnu, Hormuški moreuz mogao bi ponovo postati mjesto na kojem se neće odlučivati samo o odnosu Irana i SAD-a.
Posljedice bi mogao osjetiti mnogo veći dio svijeta.
Izvori: Reuters, 17. august 2026; Memorandum o razumijevanju SAD–Iran od 17. juna 2026; raniji Reutersovi izvještaji o Hormuškom moreuzu.
