Plate bh. funkcionera rastu za najmanje 600 KM: Osnovica povećana sa 630 na 690 maraka
Dok se građani Bosne i Hercegovine suočavaju s rastom troškova života i sve većim pritiskom na kućne budžete, primanja državnih funkcionera ponovo rastu. Povećanjem osnovice za obračun plata sa 630 na 690 maraka, veće plate dobit će ne samo državni službenici, policija i pripadnici Oružanih snaga, nego i izabrani i imenovani zvaničnici.
Prema navodima Federalne televizije, funkcionerima na državnom nivou plate će zbog ove promjene porasti za najmanje oko 600 KM, dok će povećanje za pojedine članove rukovodstava domova Parlamentarne skupštine BiH, predsjedavajuću Vijeća ministara i njene zamjenike biti i veće.
Problem je u samom načinu obračuna. Osnovica je ista za sve zaposlene u institucijama BiH, dok konačna plata zavisi od koeficijenta radnog mjesta. Zbog toga rast osnovice automatski povećava primanja i zaposlenima s najnižim koeficijentima i funkcionerima čije su plate već među najvišim u javnom sektoru.
Zamrznuto prošle godine, odmrznuto novim budžetom
Prethodno ograničenje kojim su plate funkcionera bile zamrznute više se, prema navodima iz priloga, ne primjenjuje nakon novih zakonskih izmjena i usvajanja budžetskih rješenja.
U tekstu se posebno ukazuje na odredbu prema kojoj se nova osnovica primjenjuje od narednog mjeseca nakon usvajanja Zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza.
Tumačenje Ministarstva finansija i trezora BiH, kako se navodi, jeste da se ranije ograničenje odnosilo na prethodni budžetski period te da je kasnijim zakonskim izmjenama otvoren put za novi obračun.
Rezultat je jednostavan: koeficijenti funkcionera ostaju visoki, a veća osnovica donosi još veće mjesečne iznose.
Kritike zbog sve većeg jaza između građana i političke klase
Politička analitičarka Tanja Topić upozorava da se time dodatno produbljuje jaz između životnog standarda političkih zvaničnika i većine stanovništva.
Kako je navela, dio društva živi u svijetu visokih plata i privilegija, dok veliki broj građana iz mjeseca u mjesec pokušava pokriti osnovne životne troškove.
Sličnu ocjenu iznijela je i urednica portala Istina.media Kristina Perić, koja smatra da je domaća politika sve udaljenija od svakodnevnog života građana.
Njena poruka svodi se na pitanje koje se u BiH ponavlja godinama: kako je moguće da primanja političara rastu gotovo automatski, dok se o povećanju standarda građana vode beskrajne rasprave?
Cenić upozorava na ekonomsku održivost
Ekonomistica Svetlana Cenić ovu temu posmatra kroz širi ekonomski kontekst.
Ona upozorava na pad zaposlenosti u industriji, slabosti tržišta kapitala, nedostatak investicija i nisku produktivnost te postavlja pitanje koliko je dugoročno održiv rast budžetskih izdvajanja za plate.
Prema podacima navedenim u prilogu, samo tokom devet mjeseci prošle godine za plate i naknade državnih parlamentaraca izdvojeno je više od 3,5 miliona KM.
Povećanje osnovice, međutim, ne odnosi se samo na parlamentarce. Više iznose dobit će i dio administracije vezane za političke funkcije, uključujući šefove kabineta, savjetnike i sekretare, u zavisnosti od njihovih koeficijenata.
Sistem povećava plate automatski
Suštinski problem ostaje zakonski model prema kojem ista osnovica služi za obračun plata veoma različitih kategorija zaposlenih.
Kada se osnovica podigne kako bi veća primanja dobili vojnici, policajci i državni službenici s nižim platama, istovremeno rastu i plate zvaničnicima koji već imaju mnogo veće koeficijente.
Bez izmjene zakona ili drugačijeg sistema obračuna, svako buduće povećanje osnovice ponavljat će isti efekat.
Zbog toga se pitanje više ne svodi samo na to trebaju li zaposleni u institucijama BiH dobiti veće plate, nego i na to treba li isti mehanizam automatski povećavati primanja najplaćenijih funkcionera.
Jer kada osnovica raste svima jednako, povećanje u markama očigledno nije jednako za sve.
Izvor: Federalna.ba
