Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović na konferenciji Dan velikih planova u Zagrebu iznio je oštru ocjenu stanja u Evropi, međunarodnim odnosima i domaćoj ekonomiji. U fokus je stavio rast troškova života, energetsku nesigurnost te način na koji se, po njegovoj ocjeni, donose ključne odluke u Evropskoj uniji.
Govoreći na Liderovoj konferenciji održanoj u hotelu Westin, Milanović je upozorio da se globalne okolnosti pogoršavaju, iako, kako je naveo, Hrvatska nije nužno u središtu tih problema. Smatra da međunarodni sistem kolektivne sigurnosti više ne funkcioniše kao prije te je ustvrdio da je međunarodni poredak prestao postojati.
Posebno se osvrnuo na sankcije koje nisu potvrđene u Ujedinjenim nacijama, ocijenivši ih ilegalnim. To je stav hrvatskog predsjednika iznesen u kontekstu šire kritike odnosa velikih sila prema institucijama međunarodne sigurnosti.
RAST PLATA NE ZNAČI NUŽNO I BOLJI ŽIVOT
Milanović je rekao da makroekonomski pokazatelji, uključujući bruto domaći proizvod po stanovniku, ne daju uvijek potpunu sliku stvarnog životnog standarda. Prema njegovoj ocjeni, iza takvih brojki može ostati skrivena velika nejednakost.
Naveo je da prosječne plate u Hrvatskoj nisu male i da se mogu upoređivati s platama u Velikoj Britaniji, ali je naglasio ključno pitanje: koliko se za taj novac zaista može kupiti. Upozorio je da su cijene, kako je rekao, „potpuno izmakle kontroli“, uz nadu da bi se situacija mogla početi smirivati.
Za takvo stanje, prema njegovim riječima, nije jednostavno označiti jednog odgovornog aktera, bilo da je riječ o guverneru, ministru finansija ili premijeru. Smatra da je potrebno posmatrati i šire evropske okolnosti, uključujući poteze većih država.
ENERGETIKA KAO EVROPSKI PROBLEM
Hrvatski predsjednik smatra da se Evropa već dugo suočava s ozbiljnim energetskim izazovima koje ne uspijeva riješiti. Kazao je da se o toj temi teško vodi otvorena rasprava jer se, kako tvrdi, sagovornike brzo politički etiketira.
Milanović je poručio da Hrvatska mora graditi nuklearnu elektranu. Nije pritom iznio dodatne detalje o projektu, lokaciji, modelu finansiranja ili rokovima, ali je energetsku politiku povezao s posljedicama međunarodnih sukoba. Prema njegovim riječima, kada jedna država napadne drugu, posljedice i troškove na kraju osjeti mnogo širi krug zemalja.
U osvrtu na odnose Sjedinjenih Američkih Država i Irana, rekao je da je znak problema velikih sistema trenutak kada ljudi više nisu spremni žrtvovati se za takav sistem.
KRITIKA NAČINA ODLUČIVANJA U EU
Najoštriju poruku uputio je Evropskoj uniji. Milanović je rekao da EU nije demokratska, pri čemu je naglasio da time ne tvrdi da je Unija sama po sebi loša. Njegova kritika odnosi se na proceduru izbora i postavljanja ljudi na najviše funkcije.
„Na najviše i najvažnije dužnosti postavljaju se ljudi procesima koji nisu demokratski“, rekao je, dodajući da, po njegovoj procjeni, sve više građana to prepoznaje i da se takvo raspoloženje odražava na izborno ponašanje.
Na kraju obraćanja Milanović se našalio na račun vlastitog mandata. Kazao je da će predsjedničku funkciju obavljati još najviše tri godine, a zatim je, uz komentar da bi naredne godine bio u UN-u, izazvao smijeh prisutnih.
Izvor: N1/SB
