PROMOCIJA „PUTA SAMOOPREDJELJENJA“ U BEOGRADU: Može li RS govoriti o samostalnosti dok je Ustav BiH jasan?
U Beogradu je predstavljena knjiga Milana Ljepojevića „Put samoopredeljenja“, a promociju je organizovalo Predstavništvo Republike Srpske u Srbiji. U fokusu događaja bilo je pitanje prava RS-a na samostalnost i granica djelovanja entitetskih predstavništava u inostranstvu.
Ljepojević u knjizi zastupa stav da samoopredjeljenje predstavlja demokratsko pravo, dok je šef Predstavništva RS-a u Srbiji Mlađen Cicović poručio da ono podrazumijeva ravnopravnost naroda i pravo da odlučuju o svojoj političkoj budućnosti.
Međutim, upravo tu počinje pravni problem.
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, vanjska politika nalazi se u nadležnosti države BiH. Predsjedništvo BiH vodi vanjsku politiku, dok Ministarstvo vanjskih poslova provodi odluke i smjernice državnog Predsjedništva.
Pravni stručnjaci koji su komentarisali promociju upozoravaju da entitetska predstavništva mogu postojati i djelovati u inostranstvu, ali da se njihovo djelovanje mora zadržati unutar ustavnih nadležnosti entiteta.
Harun Išerić s Pravnog fakulteta u Sarajevu smatra da promocija nezavisnosti ili otcjepljenja RS-a kroz aktivnosti entitetskih institucija izlazi iz tog okvira i dolazi u sukob s ustavnim principima suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Profesor Elvis Fejzić također osporava tvrdnju da entitet može samostalno odlučivati o pitanju nacionalnog samoopredjeljenja, naglašavajući da se takva pitanja ne mogu posmatrati izvan Ustava BiH i međunarodnog prava.
ŠIRI KONTEKST
Ovo je upravo ona tačka na kojoj se politička retorika i pravo razilaze.
O pravu na samoopredjeljenje može se politički raspravljati, pisati knjige i organizovati tribine. Ali politička ideja nije isto što i postojeće ustavno pravo.
Republika Srpska jeste jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine i ima široke nadležnosti, vlastitu vladu, skupštinu i predstavništva u inostranstvu. Međutim, ona prema sadašnjem ustavnom okviru nije međunarodno priznata država niti ima vlastitu vanjsku politiku nezavisnu od Bosne i Hercegovine.
Zato je ključno pitanje mnogo jednostavnije od političkih parola:
Može li institucija jednog entiteta koristiti javne resurse za promociju političkog cilja koji, prema mišljenju pravnih stručnjaka, izlazi iz postojećeg ustavnog poretka?
ZAKLJUČAK
Knjiga može zagovarati bilo koju političku ideju i o toj ideji se može voditi javna rasprava.
Ali kada promociju organizuje zvanično predstavništvo koje se finansira javnim novcem, priča više nije samo književna ili akademska.
Tada postaje pitanje nadležnosti institucija, Ustava i granice između političkog stava i službenog djelovanja.
PITANJE ZA VAS
Treba li predstavništva Republike Srpske u inostranstvu promovirati pitanje samostalnosti ili bi njihov posao trebao ostati isključivo u okvirima nadležnosti koje entitet ima prema Ustavu BiH?
Pišite svoje mišljenje u komentarima.
Izvor: Detektor, RTRS
